Zajedničkim naporima ka smanjenju digitalnog jaza u obrazovanju, tema je radnog sastanka održanog u Mostaru 31. 3. 2022. godine u organizaciji USAID-a i UNICEF-a, a uz prisustvo predstavnika ministarstava obrazovanja, Ministarstva civilnih poslova BIH, te Regulatorne agencije za komunikacije BIH. Na sastanku su prezentirani rezultati Mapiranja IKT resursa osnovnih i srednjih škola u Bosni i Hercegovini.
Aktivnost mapiranja IKT resursa, u kojoj su sudjelovale nadležne obrazovne institucije svih deset županija (kantona) FBIH, Republike Srpske i Vlade Brčko Distrikta, rezultirala je nalazima i resursima ključnim za strateško planiranje i kreiranje politika usmjerenih ka omogućavanju pristupa jednakim obrazovnim prilikama za svako dijete.
Sve uključene nadležne institucije obrazovanja od UNICEF-a u BIH dobit će na korištenje i dalju upotrebu bazu podataka, kao i interaktivnu mapu koja prikazuje ključne IKT resurse škola: opremljenost digitalnim uređajima i umreženost na internet. Ključni nalazi ukazuju na potrebu za hitnim izmjenama i naporima ka osiguranju sredstava kako bi se bosanskohercegovačke škole opremile IKT resursima neophodnim za stjecanje vještina za 21. stoljeće.
Od ukupno 2061 mapirane osnovne i srednje, područne i matične škole u BIH, 583 škole, od čega 579 područnih, ne posjeduje internet vezu. Ovo dalje implicira nemogućnost pristupa obrazovanju za 21. stoljeće za više od 14.000 učenika i učenica u Bosni i Hercegovini. Posljedice ne umreženosti na djecu i njihov razvoj sežu dublje od isključenosti i izoliranosti kakvoj smo svjedočili tijekom COVID-19 pandemije. Nemogućnost pristupa informacijama, novim trendovima, prilikama za usvajanjem znanja i vještina za zanimanja 21. stoljeća uzrokuju nejednaku i nepravednu poziciju mladih u modernoj ekonomiji, te nemogućnost ostvarenja njihovog punog potencijala. Budućnost za više od 14.000 mladih BIH je kompromitirana, budućnost BIH moderne ekonomije je u riziku.
Nadalje, rezultati ukazuju na lošu opremljenost digitalnim uređajima. Vodeći se ranije usvojenim osnovnim tehničkim standardima za alate informacijsko-komunikacijskih tehnologija u obrazovnim sustavima u Bosni i Hercegovini, koje su zajednički razvili UNICEF, UNESCO, Međunarodna organizacija za rad (ILO), te UN organizacija volontera (UNV), izmjeren je broj laptop i desktop računara, koje učesnici koriste. Dok u OECD zemljama u prosjeku 1,2 učenika koriste jedan računar, u BIH 19,9 učenika raspolaže jednim računarom. Težeći prosjeku OECD zemalja, a na osnovu dobivenih rezultata mapiranja, procjenjuje se da je bosanskohercegovačkim školama potrebno više od 340.000 računara, za čiju nabavku je potrebno više od 247 milijuna američkih dolara.
“Kao odgovor na razarajuće posljedice pandemije COVID-19 u BiH, USAID je pokrenuo projekt jačanja socijalne i zdravstvene zaštite. Projektom, koji provodi UNICEF, pruža se pomoć vlastima u BiH, djeci i mladima u ublažavanju posljedica utjecaja pandemije, a posebno u oblasti obrazovanja. Pandemija je izazvala velike smetnje u školovanju učenika i studenata svih uzrasta. Prepoznajući važnost omogućavanja mladima da oslobode svoj potencijal, USAID je podržao obrazovne sustave u BiH i omogućio kontinuiran pristup mogućnostima učenja kako bi učenici nastavili razvijati vještine koje su im potrebne i kako bi postali produktivni članovi društva”, rekla je direktorica misije USAID-a, gospođa Courtney Chubb.
“Mapiranje IKT resursa osnovnih i srednjih škola u Bosni i Hercegovini predstavlja temeljnu aktivnost i resurs za razumijevanje hitnosti strateškog i kontinuiranog ulaganja u obrazovni sustav koji će omogućiti jednake prilike za svu djecu u Bosni i Hercegovini.”, ističe prestavnica UNICEF-a u BIH, Dr. Rownak Khan, dodajući da UNICEF u BIH nastavlja biti partnerom svih obrazovnih institucija u BIH, kao i predstavnika privatnog sektora – prijatelja obrazovanja u BIH, te da će značajna sredstva biti izdvojena za podršku najranjivijim školama.
Finalizacijom ove aktivnosti, Bosna i Hercegovina stječe mogućnost postati dijelom globalne inicijative GIGA – na kojoj već desetine zemalja predstavljaju svoje podatke o internet umreženosti, time pružajući konstantan i transparentan uvid u potrebe obrazovnih institucija, kao i platformu za namicanje sredstava kojima će se omogućiti da svako dijete ostvari pravo na informacije, odnosno pravo na jednake obrazovne prilike.
