Skupština Hercegbosanske županije (HBŽ) nedavno je odbila Nacrt izmjena i dopuna Zakona o šumama, čime je, prema mišljenju mnogih, spriječen pokušaj legalizacije infrastrukturnih zahvata za kontroverzne energetske projekte, među kojima se ističe vjetroelektrana (VE) Čadilj.
Ovaj politički poraz Vlade HBŽ-a događa se u trenutku kada Kantonalno tužiteljstvo u Livnu provodi opsežnu istragu o nezakonitostima u dodjeli koncesija, a Vlada istovremeno donosi nova pravila za koncesije čiji je stvarni učinak na lokalnu zajednicu pod velikim upitnikom.
Pokušaj legalizacije kroz "mala vrata"
Predloženi Nacrt izmjena Zakona o šumama HBŽ donosio je nekoliko spornih odredbi koje su izravno išle na ruku koncesionarima vjetroelektrana i solarnih parkova. Najspornija izmjena odnosila se na članak 60., kojim se eksplicitno dopuštala izgradnja "novih internih putova koji se tek trebaju izgraditi radi povezivanja proizvodnih jedinica, osobito vjetroturbina".
Ova odredba trebala je riješiti operativne probleme s kojima se susreću investitori, poput onih na projektu VE Čadilj. Naime, vjetroelektrane zahtijevaju probijanje širokih pristupnih cesta kroz šumska područja radi transporta masivnih turbina, za što dosadašnji zakon nije nudio jasnu pravnu osnovu. Da je zakon usvojen, devastacija šumskog fonda i probijanje puteva kroz netaknutu prirodu dobili bi zakonsko pokriće.
Nacrt je također predviđao proširenje prava građenja na šumskom zemljištu, omogućavajući izgradnju industrijskih pogona, pa čak i vikendica, čime bi se državna imovina trajno transformirala u građevinsko zemljište. Međutim, na sjednici Skupštine HBŽ održanoj krajem travnja 2026. godine, ovaj Nacrt nije dobio potrebnu potporu zastupnika i doživio je krah.
Veza s VE Čadilj i nezakonitim koncesijama
Pad ovog zakona usko je povezan s eskalacijom situacije oko VE Čadilj na visoravni Krug planine. Mještani su nedavno fizički blokirali tešku mehanizaciju, tvrdeći da se radovi izvode nezakonito, bez javne rasprave i na privatnom zemljištu.
Cijeli slučaj dobiva na težini kada se uzme u obzir širi kontekst. Prema dostupnim podacima, Vlada HBŽ je u razdoblju od 2008. do 2025. godine potpisala najmanje 55 koncesijskih ugovora (vrijednih preko 1,6 milijardi eura) na temelju Zakona o koncesijama koji je Ustavni sud FBiH proglasio neustavnim još 2007. godine. Ustavni sud je jasno poručio da se taj propis "ne može i ne smije primjenjivati, jer ne postoji".
Odbijeni Zakon o šumama očito je bio pokušaj da se "pokriju" infrastrukturni radovi za projekte koji su već u startu opterećeni sumnjama u zakonitost same koncesije.
Nova pravila za koncesije: Stvarna promjena ili "šminkanje" sustava?
U jeku ovih afera, Vlada HBŽ-a je u svibnju 2026. godine objavila paket novih propisa kojima se uređuje sustav koncesija [6]. Uvodi se jedinstveni elektronički Registar koncesija, obveza izrade studije opravdanosti, stroži nadzor i antikorupcijske odredbe.
Međutim, ključno je pitanje koliko su ova nova pravila zaista na dobrobit lokalne zajednice. Iako se uvodi "posebna lokalna naknada namijenjena jedinicama lokalne samouprave i mjesnim zajednicama", stalna naknada iznosi minimalno tek 2% ostvarenog godišnjeg prihoda, a maksimalno 10%. S obzirom na to da su koncesije za vjetroparkove višemilijunski projekti, postavlja se pitanje je li 2% adekvatna kompenzacija za trajnu devastaciju okoliša, gubitak poljoprivrednog zemljišta i narušavanje kvalitete života mještana.
Nadalje, novi propisi nalažu da se u registar moraju unijeti i ranije zaključeni ugovori o koncesiji [6]. Ovo otvara Pandorinu kutiju: hoće li se u registar upisati i onih 55 ugovora potpisanih po neustavnom zakonu? Ako da, znači li to njihovu prešutnu legalizaciju unatoč odluci Ustavnog suda FBiH? Javna dostupnost registra pokazat će hoće li novi sustav donijeti stvarnu transparentnost ili će poslužiti kao alat za "pranje" dosadašnjih nezakonitosti.
Tužiteljstvo HBŽ u akciji: "Provodimo opsežne istražne radnje"
Dok Vlada HBŽ-a pokušava uspostaviti novi pravni okvir, pravosudne institucije stežu obruč oko starih grijeha. Kantonalno tužiteljstvo Kantona 10 u Livnu potvrdilo je da se provode opsežne istražne radnje povodom prijavljenih nepravilnosti u postupku dodjele koncesije za VE Čadilj.
U službenom odgovoru Tužiteljstva stoji:
"U okviru poduzetih istražnih aktivnosti, MUP-u Kantona 10 u Livnu, Sektoru kriminalističke policije – Odjelu za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta izdan je zahtjev za prikupljanje dokaza u cilju provjere prijavljenih navoda; pribavljanje i izuzimanje materijalne dokumentacije od nadležnih službi i tijela Općine Glamoč i Grada Livna, Vlade HBŽ, nadležnih ministarstva Vlade HBŽ i dr., te saslušanje svjedoka i drugih osoba koje su bile uključene u postupke izdavanja dozvola koje su prethodile zaključivanju koncesijskog ugovora."
Tužiteljstvo je također zatražilo inspekcijsko postupanje od Uprave za inspekcijske poslove HBŽ i Federalne uprave za geodetske i imovinskopravne poslove, a u slučaj je uključeno i Pravobraniteljstvo Bosne i Hercegovine radi zaštite državne imovine.
Istraga se vodi zbog sumnje na zloupotrebu položaja ili ovlaštenja (članak 383. KZ FBiH).
Odbijanje izmjena Zakona o šumama u Skupštini HBŽ predstavlja snažan udarac pokušajima da se naknadno legaliziraju infrastrukturni zahvati za energetske projekte sumnjive zakonitosti. Uz opsežnu istragu Tužiteljstva koja obuhvaća najviše razine županijske vlasti i uključivanje državnog Pravobraniteljstva, slučaj VE Čadilj mogao bi postati prekretnica u načinu na koji se upravlja javnim dobrima i dodjeljuju koncesije u Hercegbosanskoj županiji. Nova pravila o koncesijama, iako na papiru zvuče kao korak naprijed, tek trebaju dokazati da štite interese lokalne zajednice, a ne samo kapital investitora.
