Pravni status koncesijskih ugovora sklopljenih nakon presude Ustavnog suda FBiH iz 2007. godine te primjena novog Zakona o koncesijama Hercegbosanske županije (HBŽ), usvojenog u veljači ove godine, bili su u središtu javne tribine održane u četvrtak u Livnu, na kojoj se razgovaralo i o zaštiti prirodnih resursa te sudjelovanju građana u donošenju odluka.
Tribinu su organizirali Transparency International u BiH i Centar za građansku suradnju (CGS) Livno, uz potporu mreže udruga, neformalnih građanskih inicijativa i zborova građana.
Viši istraživač za pravne poslove Transparency Internationala u BiH Damjan Ožegović istaknuo je kako je cilj tribine čuti konkretne probleme građana, osobito one povezane sa zaštitom okoliša, pitke vode i ugroženih vrsta, te izrazio očekivanje da će nova vlast prepoznati njihove zahtjeve i pronaći odgovarajuća rješenja.
Upozorio je kako se prijelaznim odredbama novog Zakona o koncesijama, prema njegovu tumačenju, pokušava naknadno ozakoniti postojeće stanje, unatoč pravnim problemima nastalima nakon ranije presude Ustavnog suda FBiH.
Nešto što je od početka ništavo ne može protekom vremena prestati biti ništavo, istaknuo je Ožegović, dodavši kako je situacija složena i za davatelje koncesija i za koncesionare, ali da se rješenje mora pronaći u skladu s načelom vladavine prava.
Ožegović je problematizirao i postupak donošenja zakona, navodeći kako se konačni prijedlog razlikovao od teksta o kojem je provedena javna rasprava.
Upozorio je i na odredbe prema kojima se neizjašnjavanje jedinica lokalne samouprave u određenim slučajevima može smatrati suglasnošću za koncesijski projekt.
Na tribini je istaknuto kako su upravo zbog spornih odredbi novog Zakona o koncesijama, koje se odnose na prava jedinica lokalne samouprave, Grad Livno i Općina Kupres podnijeli zahtjeve Ustavnom sudu FBiH radi utvrđivanja povrede prava na lokalnu samoupravu.
Predstavnica građanske inicijative iz Tomislavgrada Anđa Ćosić upozorila je na nedostatak transparentnosti u dodjeli koncesija i velik broj planiranih energetskih projekata, navodeći kako u HBŽ-u još nije uspostavljen potpun registar koncesija.
Istaknula je kako građani moraju imati veći utjecaj na odluke o korištenju prirodnih resursa.
Mislim da ljudi ne shvaćaju dovoljno da koncesija nije ništa drugo nego definiranje uvjeta pod kojima se iznajmljuju naša zemlja, naša voda, naš zrak i naši prirodni resursi. Ljudi kao da zaboravljaju da je to naše, da to nije vladino ni općinsko. Vlada nema svoj novac, Vlada nema svoju imovinu, to sve pripada nama, istaknula je Ćosić.
Pojasnila je kako građanske inicijative peticijom traže petogodišnji moratorij na izdavanje dozvola i provođenje pripremnih radnji za nova energetska postrojenja kako bi se omogućila zaštita vrijednih prirodnih područja i izvorišta pitke vode, izmjene prostornih planova uz sudjelovanje javnosti te okončanje pokrenutih sudskih postupaka.
Jedan od zahtjeva peticije jest i da svi koncesijski ugovori i njihove izmjene budu javno dostupni u elektroničkom obliku, bez odgode.
Prema njezinim riječima, u Tomislavgradu je prikupljeno više od 5.000 potpisa, u Livnu više od 1.000, dok je potreban broj potpisa prikupljen i u Kupresu.
Govoreći o transparentnosti koncesijskih postupaka, Ožegović je upozorio i na otežan pristup koncesijskim ugovorima i pratećoj dokumentaciji, navodeći kako je Transparency International u pojedinim slučajevima do traženih dokumenata dolazio tek nakon dobivenih sudskih sporova.
Istaknuo je kako javnosti često nisu dostupni ni dodaci ugovorima, kojima se mogu mijenjati važni ugovorni uvjeti, kao ni podaci o koncesijskim naknadama, uplatama i eventualnim dugovanjima.
Komentirajući zahtjeve koje su Grad Livno i Općina Kupres podnijeli Ustavnom sudu FBiH zbog povrede prava na lokalnu samoupravu, Katarina Klačar iz Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT podsjetila je na raniju sudsku praksu, navodeći primjer Unsko-sanske županije, u kojoj je također utvrđena povreda tih prava.
Izrazila je očekivanje da bi Ustavni sud FBiH i u slučaju Hercegbosanske županije mogao utvrditi povredu prava na lokalnu samoupravu te uputiti županiju da Zakon o koncesijama uskladi s Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi.
