Nakon što je Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće BiH donijelo odluku kojom zaposlenim u pravosudnim institucijama zabranjuje nošenje vjerskih obilježja, brojne nevladine udruge, smatraju kako se u srži ove odluke zapravo nalazi neizravna diskriminacija žena-muslimanki budući je njihovo vjersko obilježje najvidljivije.
U priopćenju koje potpisuju Sarajevski otvoreni centar, Žene ženama Sarajevo, Budućnost Modriča, Udružene žene Banja Luka, Žena-žrtva rata Sarajevo te Fondacija Cure Sarajevo naglašava se pak kako se na prvu odluka može pozdraviti budući je BiH sekularna država koja treba promovirati princip odvajanje religije od države te kako treba imati na umu i dalekosežnu prisutnost vjere u javnom i političkom životu. Međutim, iste udruge uvjerene su kako se ipak radi o antiustavnoj odluku, kojom će biti pogođeni Bošnjaci. Piše Dnevni list.
– Iako se radi o načelno neutralnoj normi koja ne zabranjuje nošenje vjerskih simbola samo jedne religijske zajednice, odluka u svojoj srži sadrži jasne elemente neizravne diskriminacije, s obzirom da ovako definirana norma pogađa ponajviše i možda isključivo žene-muslimanke koje nose hidžab/maramu, imajući na umu da je ovo vjersko obilježje jasno i izravno vidljivo, za razliku od drugih vjerskih obilježja, poručili su iz navedenih udruga.
Poziv na povlačenje
Također podsjećaju kako Ustav BiH zabranjuje diskriminaciju na osnovu vjeroispovijesti, a Zakonom o zabrani diskriminacije BiH iz 2009. godine je zabranjena neizravna i izravna diskriminacija na različitim osnovama, između ostalog na osnovu spola i vjeroispovijesti. Stoga su pozvali VSTV da povuče svoju odluku, a ako se želi nastaviti raditi u smjeru regulacije nošenja vjerskih obilježja na takvim radnim mjestima, onda smatraju kako treba provesti javnu raspravu.
Osim navedenih udruga nedavno su reagirali i iz Islamske zajednice, ali i iz SDA uz poruku kako ovakva odluka ostavlja prostor za manipulacije te kako se VSTV bez razloga upustio mu osjetljivo pitanje ograničavanju vjerskih sloboda u Bosni i Hercegovini, iako su te slobode jasno zajamčene kako Ustavom.
Nejasan zaključak
Jučer je istupio i zastupnik SDA u državnom Parlamentu Senad Šepić kazavši kako je ovakav zaključak VSTV-a nejasan i nedopustiv te kako se termin “vjerska obilježja ne spominje u zakonima, nego se spominje “iskazivanje vjerske ili nacionalne pripadnosti”, što je neodređeno i može značiti – ime i pozdrav.
Tako da se nikakvim zaključkom ne može derogirati pravo svakog građanina na slobodu vjere i uvjerenja, na što nas sve obavezuje Ustav BiH, zakoni BiH, kao i međunarodne povelje i konvencije koje je naša zemlja potpisala i na čije se poštovanje obavezala. BiH je sekularna, multietnička država i važno je da ova osjetljiva pitanja, kao što su slobode, pa tako i sloboda izbora vjere i uvjerenja, te nošenja vjerskih obilježja budu sveobuhvatno tretirana u Parlamentu BiH, naglasio je Šepić koji očekuje da se na idućoj sjednici Zastupničkog doma nađe pitanje osnivanja Grupe za afirmaciju i zaštitu prava ljudi na vjeru i uvjerenje.
Kazavši kako međunarodni dokumenti navode da je potrebno da se ova prava reguliraju zakonima, upravo kako bi eventualna ograničenja ili intervencije u to pravo bila predmetom šire i društvene i parlamentarne rasprave, Šepić je pojasnio i kako treba vidjeti koji je legitimni cilj ograničenja te u konačnici jeli takvo ograničenje zaista potrebno. Stoga pozivga na širu raspravu i razgovor sa svim relevantnim stranama.
-U vrijeme sigurnosnih rasprava, zaključkom VSTV-a nepotrebno se cilja jedna specifična grupa, u ovom slučaju muslimanke. Njih se ovakvim zaključkom društveno marginalizira i isključuje. To može polučiti samo getoizaciju i frustraciju, nažalost možda i radikalizaciju ljudi koji će ovo promatrati kao napad na sve muslimane i muslimanke, upozorio je Šepić, kazavši kako bi se razgovorom i otvaranjem rasprave o ovom pitanju smirile strasti, ukazalo bi se poštovanje građanima i vjerskim zajednicama, a povjerenje građana u bh. pravosuđe bi poraslo.
Brojne reakcije
Odluka Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Bosne i Hercegovine kojom se traži od rukovoditelja pravosudnih institucija da se svim zaposlenim skrene pažnja na zabranu nošenja vjerskih obilježja još uvijek izaziva brojne reakcije.
