Tim koji se sastoji od stručnjaka Ujedinjenih naroda, Svjetske banke, država članica Europske unije na čelu s predstavnicima Vijeća ministara, Vlade FBiH i Vlade RS-a završava procjenu šteta od poplava i klizišta koji su sredinom prošlog mjeseca pogodili Bosnu i Hercegovinu.
Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) ranije je objavila svoju računicu – štete u BiH procijenila je na oko 1,3 milijarde eura, a točna brojka koju će spomenuti zajednički tim objaviti mogla bi biti za 200 milijuna eura veća. Iz Vlade FBiH, Vijeća ministara BiH i Izaslanstva Europske komisije jučer nisu mogli iznijeti točnu brojku jer se štete još uvijek zbrajaju, no potvrdili su kako će izvješće sutra sigurno objaviti.
Šef tima nobelovac
Procjena potreba za oporavkom u Bosni i Hercegovini počela je krajem svibnja i trajala je oko tri tjedna.
Tim koji koordinira radom tijekom procjene potreba za oporavkom je uspostavilo Izaslanstvo Europske unije, odnosno Ured specijalnog predstavnika EU-a u BiH (EUSR). Više od 100 službenika, domaćih i međunarodnih stručnjaka, sudjelovalo je u procjeni. Na čelu tima je ekonomist Ricardo Zapata Marti, dobitnik Nobelove nagrade 2007. godine. On je do sada sudjelovao u brojnim misijama procjene šteta uzrokovanih katastrofama kao što su one u Južnoj Americi, Karibima, Africi kao i nakon razornog potresa na Haitiju.
- Fokus na šest glavnih sektora će nam dati potpunu sliku o tome što je potrebno BiH i to promet, energetika, stambeno zbrinjavanje, poljoprivreda, vodoopskrba i kanalizacija, suzbijanje poplava kao i sredstva za život i zapošljavanje. Ovo će biti jedan instrument koji će usmjeriti pomoć kako domaćih institucija, tako i stranih donatora kako bi se ciljano moglo pomoći onim područjima kojima je to najpotrebnije. To će također biti korisno i za budući planirani proces oporavka – najavio je Ricardo Zapata Marti. Tim stručnjaka radio je po metodologiji koja obuhvaća onu Svjetske banke, odnosno EU-a i UN-a za procjenu utjecaja elementarnih nepogoda na pogođena područja. U to je bila uključena i sveobuhvatna procjena utjecaja i posljedica nepogoda na sve razine, od općinske do državne, uz kombiniranje socijalnih, ekonomskih i financijskih aspekata. Šef Izaslanstva EU-a i EUSR-a Peter Sorensen najavio je da će EU uložiti sve moguće napore i u kratkoročnom i u dugoročnom smislu kako bi pomogao BiH da se oporavi od krize.
-BiH neće biti prepuštena sama sebi. EU će se potpuno i aktivno posvetiti pružanju pomoći BiH kako bi otklonila i kratkoročne i dugoročne posljedice – naglasio je veleposlanik Sorensen.
Fond solidarnosti
Hrvatska kao članica EU-a i Srbija kao zemlja kandidat mogu i zatražit će sredstva iz Fonda solidarnosti Europske unije (EUSF) i to do pola milijarde eura. BiH, budući da nije riješila pitanje izmjene Ustava BiH i provela presudu “Sejdić-Finci” iz 2009. te nije riješila pitanje mehanizma koordinacije različitih razina vlasti, nije ni aplicirala za članstvo i nema pravo na novac iz fonda kojim se nadoknađuje dio štete nastale isključivo zbog elementarnih nepogoda.
Kažimo i kako je ovaj fond ograničen na pokrivanje neosigurane štete i ne pokriva privatnu štetu. Sredstva iz Fonda se mogu koristiti za hitnu obnovu infrastrukture i postrojenja u oblasti energetike, postrojenja za proizvodnju pitke vode i preradu otpadnih voda, kao i u oblasti prometa, telekomunikacija, zdravstva i obrazovanja. Pomoć je namijenjena i osiguranju privremenog smještaja i pružanja usluga ugroženom stanovništvu, kao i razvoju infrastrukture za zaštitu od nepogoda, poput brana. Sredstva se mogu koristiti i za financiranje mjera za zaštitu kulturnog naslijeđa, kao i čišćenje pogođenih područja, uključujući prirodne cjeline. Dugoročne mjere, poput trajne obnove, poticanja ekonomskog oporavka i prevencije ne mogu se financirati iz EUSF-a.
BiH neiskorištena IPA
Kako doznajemo iz Europske komisije, BiH će moći iskoristiti tek neiskorišteni, namijenjeni dio sredstava iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) i to iz prošlih godina. Što se tiče sudjelovanja BiH u IPA-i 2 za razdoblje od 2014. do 2017. godine, iz Europske komisije jasno su poručili kako BiH neće dobiti niti jedan euro sve dok se ne dogovori spomenuti mehanizam koordinacije svih razina vlasti u BiH. Ovaj problem su naši izabrani politički dužnosnici pokušavali godinama riješiti i na kraju odustali jer se nisu mogli dogovoriti hoće li donošenjem zakona i – što je njima i najvažnije – koordinirati državna razina, entiteti, županije pa na kraju i općine, u čemu su posebno srpski i hrvatski predstavnici bili protiv “prijenosa nadležnosti na državnu razinu” s kojom EU jedino želi razgovarati.
Tako će, kratkoročno gledano, neki tekući projekti u okviru IPA-e biti izmijenjeni kako bi izravna potpora rekonstrukciji i pomoći u ugroženim područjima bila brzo mobilizirana. Pored toga, sredstva iz programa IPA iz prethodnih godina mogu se brzo preraspodijeliti i aktivirati još ovog mjeseca.
Dnevni list
