Odore, snajperski ciljnici, vojne čizme, taktička oprema, dodaci za vatreno oružje i daljinomjeri samo su neki od predmeta kupljenih novcem za čije je prikupljanje za potrebe terorističkih boraca na Bliskom istoku osuđen Ramiz Zijad Hodžić, podrijetlom iz BiH i nastanjen u Sjedinjenim Američkim Državama.

Američki je sud osudio Hodžića na osam godina zatvora, nakon čega mu slijedi deportacija u BiH, zbog “udruživanja u cilju pružanja materijalne pomoći teroristima”. U optužnici se također navodi kako je on prebacivao novac pojedincima u dvama bh. gradovima i Crnoj Gori kao pomoć obiteljima boraca u Siriji, Iraku i drugdje, ali u BiH i Crnoj Gori nitko još nije procesuiran za te transfere novca, piše portal Detektor.ba.

Odlasci na strana ratišta

Iako su se na stotine ljudi sa zapadnog Balkana otišle pridružiti brutalnoj oružanoj kampanji tzv. Islamske države u cilju stvaranja “kalifata” na Bliskom istoku, a njih oko 100 osuđeno je za terorizam jer su se borili izvan granica svojih zemalja, samo je pet osoba dosad proglašeno krivim po optužbama za financiranje terorizma, i to jedna osoba u Albaniji i četiri u Srbiji. Uspješno procesuiranje osoba uključenih u financiranje terorizma od presudne je važnosti za borbu protiv terorizma, tvrdi Moneyval, nadzorno tijelo Vijeća Europe koje procjenjuje usklađenost s međunarodnim naporima u borbi protiv pranja novca. Tijekom i nakon pada Islamske države u Siriji 2019. godine zemlje Balkana usredotočile su se na provedbu preporuka Moneyvala za sprečavanje dotoka novca u terorističke organizacije.

- Zemlje koje ne uspiju provesti preporuke mogu završiti na “crnoj” ili “sivoj listi” radne skupine za financijske mjere protiv pranja novca (FATF), međuvladine organizacije koju je osnovala skupina G7 za pomoć u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma diljem svijeta.

“Siva lista” radne skupine za financijske mjere sadrži zemlje za čije se režime vjeruje kako imaju “strateške nedostatke” za borbu protiv pranja novca ili financiranja terorizma, ali su spremne raditi na poboljšanju svog zakonodavstva i prakse. Zemlje na “crnoj listi”, a to su trenutačno Iran i Sjeverna Koreja, podvrgnute su sankcijama, a njihove se međunarodne financijske transakcije pomno istražuju. Na zapadnom Balkanu Albanija je trenutačno na “sivoj listi”, dok je Srbija podvrgnuta pojačanom nadzoru radne skupine za financijske mjere nakon što je uklonjena sa “sive liste”. BiH je godinama bila na “sivoj listi” prije nego što je s nje uklonjena nakon provedbe preporuka Moneyvala i usvajanja potrebne legislative. Tijekom nekoliko posljednjih godina sve vlade zapadnog Balkana učinile su napore na rješavanju tog pitanja, uključujući i usvajanje izmijenjenih strategija za borbu protiv pranja novca s odredbama usmjerenim prema rješavanju problema financiranja terorizma.

Stanje u BiH

Međutim, i dalje postoje problemi u smislu primjene strategija - kaže Kristina Amerhauser, analitičarka Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala koja priprema izvješća o pranju novca na zapadnom Balkanu.

- Institucije diljem regije i dalje imaju nizak postotak istraga, kaznenog gonjenja i osuda u zasebnim predmetima pranja novca - objašnjava Amerhauser.

U BiH nitko još nije procesuiran za financiranje terorizma, a iz državnog Tužiteljstva nisu odgovorili na pitanje imaju li trenutačno predmete koji obuhvaćaju financiranje terorizma. Zemlja se ranije suočila s problemom ljudi koji su odlazili pridružiti se ekstremističkim skupinama na Bliskom istoku. Od 2012. godine oko 200 bh. muškaraca i 70 žena otišlo je u Siriju i Irak.

Procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma u BiH upućuje kako je, u razdoblju od 2012. do 2016. godine, tužiteljima upućeno 11 policijskih izvješća o sumnji na financiranje terorizma, ali su ti predmeti kasnije klasificirani kao druga djela povezana s terorizmom. Zamjenik ministra pravosuđa BiH Nezir Pivić kazao je kako je BiH ispunila obveze koje je odredila radna skupina za financijske mjere kako bi bila skinuta s njezine “sive liste” 2020. godine.

- Kako bismo bili “izbrisani”, morali smo napraviti 14 izmjena u propisima na raznim razinama vlasti kako bismo ispunili akcijski plan koji je za nas postavljen - kaže on.

Pivić dalje navodi kako je sada prioritet Ministarstva novi zakon o pranju novca i financiranju terorizma, kao i drugi povezani propisi. - Uz novi zakon, koji je prva i osnovna obveza, nužno je uspostaviti registar pravih vlasnika svih pravnih subjekata registriranih u BiH - objašnjava on.

Međutim, vlasti RS-a su protiv usvajanja novog zakona jer se protive svim novim zakonima na državnoj razini - kaže on. Pivić objašnjava kako je potrebno poduzeti i druge praktične korake kako bi se spriječilo financiranje terorizma. Sastavljeni su nacrti zakonskih izmjena kako bi se zakonodavstvo ove zemlje uskladilo s međunarodnim standardima, ali entiteti opstruiraju te promjene, kako kaže Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije sarajevskoga sveučilišta. Ako BiH opet bude stavljena na “sivu listu”, trebat će joj puno više vremena nego prije da ispuni uvjete i standarde kako bi s nje bila ponovno skinuta, upozorava on.

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru, Instagramu ili Youtube-u

Komentari se objavljuju u realnom vremenu i Livno Online ne može se smatrati odgovornim za izreceno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.Ukoliko ne posjedujete email adresu u polje za email adresu upišite abc@abc.com