U BiH je na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja 31. listopada bilo 382.348 osoba. U odnosu na rujan broj nezaposlenih je manji za 1861 ili 0,48%. U odnosu na isto razdoblje lani, broj je manji za 32.054 ili 7,74%, a u odnosu na početak pandemije, smanjen je za 20.540 osoba ili 4,10%, piše Večernji list BiH.

Neprihvatljivi uvjeti

Strukturu nezaposlenih čine NKV radnici sa 102.992 ili 26,94%, PKV-NSS sa 6088 ili 1,59%, KV sa 120.750 ili 31,58%, VKV s 1279 ili 0,33%, SSS sa 110.896 ili 29%, VŠS sa 6700 ili 1,75% i VSS s 33.643 ili 8,8%. U listopadu je brisano 19.805 osoba s evidencija službi zapošljavanja. Od tog broja zaposleno je 8909. Poslodavci su u tom razdoblju prijavili potrebe za 4349 novih radnika. Dok su stotine tisuća osoba na popisima zavoda za zapošljavanje u BiH, poslodavci se žale da ne mogu naći radnike. Zvuči nevjerojatno i nameće se pitanje što je razlog. S obzirom na strukturu nezaposlenih, ne izgleda da nedostaje kvalificiranih radnika. A i po broju onih koji su otišli trbuhom za kruhom ne čini se da ne žele raditi. Pitanje je što poslodavci u BiH nude radnicima. S evidencije Zavoda za zapošljavanje RS-a ove godine brisano je 47 osoba koje su odbile posao, što je dvostruko više nego prije dvije godine, a dok poslodavci smatraju da se mnogi ni ne žele zaposliti, sindikalci tvrde da ne treba ni pristati na neprihvatljive uvjete. Prema podacima ZZZ RS-a, lani je s evidencije izbrisana 51 osoba, a 2019. njih 23, a među onima koji su odbili posao najviše je kvalificiranih radnika te onih s visokom i srednjom stručnom spremom. "Oni su neopravdano odbili prihvatiti ponuđeno zaposlenje u mjestu prebivališta ili na udaljenosti od 50 km od mjesta prebivališta ili ono koje odgovara njihovim stručnim kvalifikacijama i radnim sposobnostima", kazali su u Zavodu, dodajući da se u tim slučajevima nezaposleni idućih 12 mjeseci ne mogu ponovno prijaviti na Zavod. Naglasili su da su različiti razlozi zbog kojih građani odbijaju posao. "Uglavnom su nezadovoljni visinom ponuđene plaće ili uvjetima rada. Također, brišu se s evidencije i ako odbiju intervju s poslodavcem ili se ne pojave na razgovoru", kazali su. Dakle, odbiju li ponuđeni posao, bez obzira na to što su uvjeti loši, ostaju bez prava kao nezaposlene osobe. "Nerealno je očekivati da će svaki nezaposleni građanin potpisati bilo kakav ugovor, jer se mora misliti i o drugim pravima radnika i uvjetima rada, a ne isključivo o zakonski propisanom minimalcu. Pitanje je imaju li na ponuđenom radnom mjestu prava na 40-satni radni tjedan, pola sata stanke, imaju li pravo na topli obrok i plaćen prijevoz. Također, radnicima koji su na evidenciji zavoda bitno je i hoće li na vrijeme biti obaviješteni o prekovremenom radu i hoće li im biti plaćeno duže ostajanje na poslu", kazao je za Glas Srpske predstavnik Saveza sindikata u UO-u Zavoda za zapošljavanje RS-a Danko Ružičić. Kaže da je nerealno očekivati da će svaka nezaposlena osoba potpisati bilo kakav ugovor, jer se mora misliti i o drugim pravima radnika i uvjetima rada, a ne isključivo o zakonski propisanom minimalcu. "Ako poslodavac ponudi kvalificiranom radniku plaću 540 ili 600 KM, to je u skladu sa zakonom, ali nije dovoljno", rekao je Ružičić, dodavši da je u tom slučaju poslodavac ispunio zakonom propisane uvjete. Problem je i što nije utvrđena najniža plaća za svaku stručnu spremu.

Iseljavanje

Ako se ne poboljšaju uvjeti rada, a prije svega plaće, poslodavci neće imati kome ni ponuditi ugovor o radu. Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije BiH, 2019. iz BiH se iselilo 56.987 osoba, sljedeće godine 85.000, a ove godine ta brojka će dostići oko 170.000. Podaci pokazuju da je u proteklih devet godina BiH napustilo više od 484.000 osoba.

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru, Instagramu ili Youtube-u