Hrana u Bosni i Hercegovini za godinu dana poskupjela je 20 posto, piše Večernji list BiH. Vlasti očigledno nemaju nikakav interes ili se ne trude napraviti bilo kakvo olakšanje građanima i usporiti rast cijena energenata i smanjenja opterećenja poreza. Iz mjeseca u mjesec raste stopa inflacije u BiH, a u nedostatku pravodobnih mjera borba za život najugroženijih postaje sve teža.
Podaci Agencije
Vlast i ne pokazuje želju da pomogne siromašnima, a vrlo je malo građana u BiH koje enormna poskupljenja ne pogađaju. Prema posljednjem izvješću Svjetske banke, 800.000 ljudi u BiH je na granici gladi, a iz dana u dan je sve gore. Poskupljenja su zbog pandemije i rata u Ukrajini pogodila cijeli svijet, međutim, za razliku od BiH, u drugim zemljama vlast nastoji pomoći građanima. Kada je riječ o Europskoj uniji, cijene hrane na razini svih članica porasle su u prosjeku 8,9 posto, a kod nas 20 posto. Stručnjaci kažu da je jedan od razloga rasta cijena to što je vlastita proizvodnja hrane niža i samim time više se uvozi, ali i to što trgovina u ovom trenutku ostvaruje dodatnu zaradu i diže cijene zbog psihološkog trenutka potrošača koji gomilaju zalihe. Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine iz travnja ove godine kilogram riže koštao je 3,70 KM, zatim, za litru mlijeka izdvajalo se 1,60 KM. Kilogram kruha u travnju je koštao 2,90 KM, a za kilogram piletine 6,60 KM. Za litru je trebalo izdvojiti 5,10 KM, a za kilogram šećera plaćalo se u prosjeku 1,70 KM. Već mjesecima, ako ne i godinama, uporno se govori da je hrana u većini slučajeva na zapadu jeftinija nego u BiH. Cijene prehrambenih proizvoda u Njemačkoj, jednoj od ekonomski najrazvijenijih zemalja na svijetu, u nekim su slučajevima poprilično niže od onih u Bosni i Hercegovini, jednoj od najsiromašnijih zemalja Europe. S druge strane, primjerice, maslac je u BiH dvostruko skuplji nego u Njemačkoj, ali i veliki broj ostalih osnovnih artikala.
Cijene na Zapadu
Portal radiosarajevo.ba provjerio je cijene osnovnih namirnica u Italiji, Austriji, Francuskoj i Švedskoj. Koristili su online kataloge europskih trgovačkih lanaca i usluge stranica Expatistan i Romecitynow. U Italiji se kilogram riže plaća 2,52 eura (4,90 KM), u Austriji 2,21 euro (4,30 KM), Francuskoj 2 eura (3,90 KM), Švedskoj 3 eura (5,85 KM). Litra mlijeka u Italiji košta 1,73 eura (3,40 KM), Austriji 1,24 eura (2,45 KM), Francuskoj 1,30 eura (2,50 KM), a Švedskoj 1 euro (1,90 KM). Kilogram kruha u Italiji košta 1,50 euro (2,90 KM), Austriji 2,40 eura (4,70 KM), Francuskoj 1 euro (1,90 KM), a Švedskoj 2 eura (3,90 KM). Za kilogram piletine u Italiji u prosjeku treba izdvojiti 8 eura (15,60 KM), a u Austriji, Francuskoj i Švedskoj 10 eura (19,50 KM). Talijani litru ulja plaćaju 1,7 eura (3,30 KM), Austrijanci 2 eura (3,90 KM), Francuzi 3 eura (5,85 KM), a Šveđani 2,75 eura (5,40 KM). Kilogram šećera u Italiji je 1,30 eura (2,50 KM), Austriji 1 euro (1,90 KM), a Švedskoj 0,85 eura (1,60 KM). Sve navedene cijene su one na policama posljednjih nekoliko dana za razliku od navedenih službenih cijena u BiH iz travnja. Cijene su u većini slučajeva vrlo slične u nekim artiklima, čak i niže nego u BiH, ali su zato plaće miljama daleko. Prošle godine prosječna plaća u Austriji iznosila je 2053 eura (4014 KM), Francuskoj 2157 eura (4218 KM), Italiji 1762 eura (3445 KM), a u Švedskoj 2770 eura (5416 KM). S druge strane, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Bosni i Hercegovini za prosinac 2021. godine iznosila je 1042 KM (548 eura). Stoga ne čudi da sve više ljudi odlazi iz BiH, jednostavno ovdje ne mogu preživjeti. Samo za troškove prehrane četveročlanoj obitelji u travnju trebalo je 1.105,74 KM. Oko 400.000 radnika u BiH živi od minimalne plaće koja iznosi oko 543 KM. Radi se o najnižoj zajamčenoj plaći.
