Hrvatski predsjednik Zoran Milanović potaknuo je u srijedu raspravu pitanjem zašto visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt ne iskoristi široke bonnske ovlasti kako bi se izmijenio Izborni zakon i osigurao da bosanskohercegovački Hrvati biraju svoje predstavnike na izborima koji su zakazani za ovu jesen, piše Večernji list BiH.

- Zašto taj čovjek ne koristi svoje bonnske ovlasti koje su nedemokratske i nasilničke, ali ih se koristi. Zašto ne donese odluku prema kojoj se odluka Ustavnog suda BiH automatski implementira u zakonodavni prostor, da ne ovisimo o Skupštini BiH koja ne želi postupiti po nalogu Ustavnog suda - upitao je Milanović.

Obnovljene ovlasti

Visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt prošlog je tjedna nametnuo tri odluke o financiranju izbora izmjenama Izbornog zakona, kako bi se ubuduće omogućilo financiranje ovoga procesa bez obzira na to je li država donijela proračun te je intervenirao i u način odlučivanja resornog državnog Ministarstva financija i riznice gdje je preskočio zakon o Vijeću ministara te omogućio da odluke uz ministra može potpisati njegov zamjenik. Čak i unatoč tomu što je takva odluka posve suprotna Zakonu o Vijeću ministara gdje su jedino ministri ovlašteni potpisati i donositi odluke, no u ovome je resoru napravljena iznimka.

Kako bi donio odluku o izmjeni Izbornog zakona, njemački političar na čelu međunarodne uprave ima više vrlo opravdanih razloga. Najprije zbog činjenice kako nikada nije provedena odluka Ustavnog suda BiH iz 2016. godine kada su osporene odredbe Izbornog zakona o načinu biranja izaslanika za federalni Dom naroda po apelaciji koju je 2014. godine podnio tadašnji predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Božo Ljubić. Ova je presuda poznata i po oznaci legitimnog političkog predstavljanja konstitutivnog naroda što se pak izravno spominje čak u dvanaest navrata.

Nakon što je protekao rok od pola godine, a državni Parlament nije izmijenio te odredbe, odnosno bošnjački su ih zastupnici blokirali te su čak osporili još jedan HNS-ov prijedlog za rješenje izbornog prijepora, izbrisane su odredbe Izbornog zakona o načinu distribucije mandata iz pojedinih županija, a što je još važnije izbrisana je i rečenica po kojoj se iz svake županijske skupštine bira po jedan Hrvat, Srbin i Bošnjak u Dom naroda ako je takav izabran u županijsku skupštinu.

Da Schmidt ima apsolutnu obvezu reagirati i popuniti tu prazninu, jednako kao što se pobrinuo za financiranje izbora, zaključilo je i Vijeće za provedbu mira u BiH u prosincu 2017.

- Poduzeti konkretne korake kako bi se omogućilo neometano odvijanje općih izbora 2018. godine i realizacija rezultata ovih izbora. Kao neposredan prioritet, odluka Ustavnog suda BiH od 1. prosinca 2016. godine (“predmet Ljubić”), koja se konkretno odnosi na izbor izaslanika u Dom naroda Federacije BiH, mora se provesti, a ne dodatno problematizirati tako da se kombinira s političkim zahtjevima - stajalo je u zaključcima Vijeća za provedbu mira u BiH 2017. godine.

Njemica, Švicarka i Albanka

Budući da tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko nije imao hrabrosti intervenirati, odnosno ispuniti ono za što su mu dane ovlasti, napravljeno je “solomonsko rješenje”, odnosno klasično pranje ruku pa je vrući krumpir dodijeljen Središnjem izbornom povjerenstvu koje nije imalo ustavnog, zakonskog uporišta, a napose promatrajući presudu Ustavnoga suda nikakvog kredibiliteta za procijeniti kakva je odluka donesena, kako je treba provesti.

Samo tri adrese eventualno su se mogle pozabaviti time - od Ustavnog suda koji bi negativnom praksom nametnuo zakonsko rješenje, Ured visokog predstavnika ili pak Parlament BiH. Kako je otpala mogućnost da to učini Parlament u godini izbora te zbog najavljene bošnjačke blokade HNS-ovu prijedlogu, dok bi za Ustavni sud to bio prevelik zalogaj, jedini koji bi morao donijeti odluku kojom bi se ispunile zadaće pravne države je OHR. Važno je znati da je Ustavni sud BiH s posljednjom odlukom o odbijanju narušavanja vitalnog interesa Bošnjaka na HNS-ov prijedlog Izbornog zakona, u kojoj su sudjelovale tri strane sutkinje Njemica, Švicarka i Albanka, dao za pravo onima koji tvrde da se konstitutivnost naroda u praksi provodi legitimnim predstavljanjem.

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru, Instagramu ili Youtube-u