"Bože, neka bude volja tvoja, samo da još jednom vidim, kako sunce grli zlatna polja", kažu stihovi jedne od poznatih pjesama. Žitarice su na poljima. Kombajni su krenuli u žetvu i dižu ih sa zemlje, piše Večernji list BiH.

Gnojivo nekad i sad

I kao da zlatna polja opet cvjetaju, možda ne u količinama kao u onim dobrim starim vremenima kada je svatko sijao za sebe, ali radi se nešto. U Semberiji je kvaliteta žitarica za kruh visoka, a urod bi, kako tvrde, bio i veći da se moglo uložiti koliko se planiralo zbog visokih cijena proizvodnje. Primjerice, sto kila kana (poznato dušično gnojivo za prihranu svih poljoprivrednih kultura) prošle godine koštalo je 40 maraka, ove godine je 200 maraka pa mnogi koji su planirali, nisu ulagali dovoljno u proizvodnju. U Hercegovini pak zadovoljni su pšenicom, naglašava se dobra kvaliteta, ali i to da bi u budućnosti puno veće površine trebale biti zasijane ako se stvore uvjeti za jeftiniji repromaterijal. Pravo je pitanje jesu li količine žitarica koje se proizvode u BiH dovoljne da prehrane ovu zemlju. Pa ako se uzme u obzir da se pregovara o izvozu 50 tisuća tona pšenice u Tursku, onda bi se pomislilo da ima dovoljno za ovu zemlju, međutim, proizvođači ističu nesiguran otkup u BiH kao jedan od razloga zbog kojega su spremni prodavati vani, umjesto domaćim ljudima. Sada je na političkim vlastima da pokažu kako im je stalo do zaštite domaće proizvodnje i osiguraju otkup po dobrim cijenama od ovdašnjih ljudi, kako bi robne rezerve u ovoj zemlji bile funkcionalne u slučaju bilo kakvih geopolitičkih zbivanja. A da se pekarska industrija ne treba plašiti i da pšenice ima za Večernji list, potvrdio je i vodeći pekar RS-a i predsjednik Unije poslodavaca Saša Trivić. Poznati gospodarstvenik za Večernji list ističe da nema informaciju da je stanje sa pšenicom loše. Naprotiv, rodila je i u drugim zemljama Europe pa jedina ugroza za ovo područje može biti da uvozno istisne domaće, međutim, to je već priča za više razine vlasti, kako da pomognu domaćim proizvođačima. - Znamo da je u Njemačkoj žetva bolja nego što je očekivano, tako je i u Srbiji i u Mađarskoj, radi se o solidnim zalihama, tako da se ne postavlja pitanje hoće li biti pšenice nego hoće li joj rasti cijena i po kojim uvjetima će ići otkup u ovoj zemlji. Evidentno je da postoji pad cijena ječma i uljane repice te nekih drugih kultura pa se može dogoditi da se neke cijene smanje i da pšenica pojeftini u odnosu na sadašnje cijene. Uglavnom, sada ne vidimo pogoršanje stanja - priča za Večernji list Trivić.

Kompletan članak čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru, Instagramu ili Youtube-u