Bosanskohercegovačka ekonomija najvećim dijelim počiva na trgovini. To je lako zaključiti po tome što se trgovine i tržišni centri otvaraju mnogo češće nego nove tvornice i proizvodni pogoni, i što su trgovci među najvećim poslodavcima u zemlji.

Ali, da ne bi sve ostalo na subjektivnom dojmu, ove konstatacije potvrđuje i službena statistika, piše Indikator.ba.

Podaci za 2020. godinu pokazuju da dodana vrijednost stvorena u trgovini ima učešće u BDP-u zemlje od 13,9 posto, prema podacima Agencije za statistiku BiH.

To je najviše od svih područja - više i od prerađivačke industrije koja ostvaruje učešće u BDP-u od 13,1 posto.

Podaci o broju subjekata koji posluju u djelatnosti trgovine kao i ukupnom ostvarenom prometu potvrđuju dominaciju maloprodajnog sektora.

U 2020. godini u BiH je bilo 9.374 pravnih osoba koja su se bavila trgovinom na malo i popravkom motornih vozila i motocikala, te čak 14.299 poduzetnika. To je znatno više nego u prerađivačkoj industriji gdje je registrirano 4.696 pravnih osoba i 6.036 poduzetnika.

Preimućstvo trgovine u odnosu na proizvodnju evidentno je i kroz ostvareni promet.

U prodajnim objektima u 2020. godini registriran je ukupan promet od 33,68 milijardi KM, dok je prerađivačka industrija generirala dvostruko manje 15,74 mlrd KM. Ostali sektori daleko zaostaju, pa tako građevinarstvo ima promet od 4,3 mlrd KM, djelatnost snabdijevanja električnom energijom 3,3 mlrd KM, itd.

Jasno je da se u Bosni i Hercegovini puno više troši nego što se zarađuje, a što je rezultat činjenice da u zemlju dolaze milijarde po osnovu doznaka iz dijaspore koje dobrim dijelom završe u trgovini, a promet u trgovini generiraju i jaka siva ekonomija kao i turizam koji je u usponu.

Samo u jednom parametru - broju zaposlenih - trgovina nema dominaciju u odnosu na proizvodnju.

Prerađivačka industrija zapošljava oko 15.000 radnika više, ukupno nešto više od 165.000, dok u prerađivačkoj industriji broj zaposlenih iznosi nešto manje od 150.000.

Trgovina je sektor u koji se i dalje jako investira.

Primjerice, podaci Agencije za bankarstvo FBiH govore da od oko 8 mlrd KM ukupnih kredita danih pravnim osobama zaključno sa ožujkom ove godine, više od trećine (35,2 posto), odnosno 2,8 mlrd KM čine krediti odobreni trgovini. U ukupnom kreditnom portfoliju krediti odobreni za trgovinu imaju učešće od čak 18 posto.

Krediti dati prerađivačkoj industriji su skromnije vrijednosti, iznose 1,9 milijardi KM ili 24,3 posto svih kredita pravnih osoba, odnosno 12,4 posto ukupnih kredita.

Za banke je investiranje u trgovinu mnogo manje rizično nego u proizvodnju, što potvrđuju i podaci o kreditima koji kasne u otplati.

Učešće "loših" kredita (NPL-a) kod kredita odobrenih trgovini iznosi 5 posto, dok kod prerađivačke industrije ovaj koeficijent iznosi 12,4 posto.

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru, Instagramu ili Youtube-u