Već je svima postalo jasno kako BiH postaje zemlja staraca. Podaci o demografskoj slici iz godine u godinu sve su lošiji. Manje ih se rađa, više umire.

Manji broj novorođene djece neizbježno dovodi i do smanjenja radne snage, što se, upozoravaju gospodarstvenici, na tržištu rada već osjeti, piše portal Večernjeg lista BiH. Potvrđuju to i podaci Federalnog zavoda MIO prema kojima je u posljednjih 10-ak godina broj umirovljenika povećan za čak 60.751. Tako je, prema navedenim podacima, tijekom 2010. Federalni zavod MIO imao 368.794 korisnika, od čega su 322.264 živjela na području Federacije BiH. Tijekom 2015. ovaj Zavod imao je 402.044 korisnika, a tijekom prošle godine taj broj povećao se na čak 429.545. Piše Večernji list BiH.

Od navedenog broja umirovljenika, koji su tijekom prošle godine bili korisnici Federalnog zavoda MIO, njih 351.378 ima prebivalište na području Federacije BiH dok ostali imaju adrese u Republici Srpskoj, nekoj od zemalja regije ili svijeta. Prema istraživanjima, očekuje se kako će u idućih 15 godina novih 300.000 korisnika steći pravo na mirovinu. Bez zaustavljanja odlaska mladih i radno sposobnih ljudi, povećanja broja zaposlenih, rasta novorođenih doći će do kraha mirovinskog sustava, a samim time i gospodarstva jer neće imati tko raditi. Na ovaj problem već dulje upozoravaju i gospodarstvenici. Udruga poslodavaca BiH zbog poprilično dramatične situacije s radnom snagom uputila je prije nekoliko mjeseci inicijativu Ministarstvu civilnih poslova BiH i Agenciji za rad i zapošljavanje za traženje olakšica za uvoz radne snage iz inozemstva.

Poslodavci traže pojednostavljenje procedure za zapošljavanje stranaca te da se tom zadatku bh. vlasti istinski i posvete. Predlažu da se preuzmu dobre prakse iz izmijenjenog Zakona o uvozu radne snage u Hrvatsku. Prema trenutačnim propisima, bh. poslodavac koji želi zaposliti stranca prije dozvole za boravak i rad mora provjeriti ima li na domaćem tržištu radnika te struke, i to preko Zavoda za zapošljavanje. Na ovu proceduru gubi se i više od dva tjedna, a ako na bh. tržištu ima takve radne snage, onda se ne može ni uvesti. U suprotnom, može se podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za rad i boravak. Kako bi skratili proceduru i pojednostavili zapošljavanje radnika iz inozemstva, bh. poslodavci došli su na ideju da se za određene poslove uzimaju tzv. leasing radnici preko ovlaštenih agencija. U takvim slučajevima agencije bi bile poslodavci zakupljenim radnicima i uplaćivale im staž i socijalno, a iznajmljivale ih npr. bh. javnim i privatnim tvrtkama. Poslodavci traže da se mjerama uspori odljev radne snage smanjenjem doprinosa na plaće, što bi omogućilo veću neto zaradu radnika. Veće plaće bi, smatraju poslodavci, zadržale domaće stanovništvo te spriječile odljev radne snage. •

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru, Instagramu ili Youtube-u