Mnogi proizvođači automobila izrazili su strahovanje kako bi već do 2025. moglo doći do globalne nestašice baterija za električne automobile, mobitele, prijenosna računala...

Razlog tomu je nedostatak litija na svjetskom tržištu, piše Večernji list BiH. Naime, Njemačka agencija za sirovine - DERA izračunala je da bi 2030. svjetska potrošnja litija mogla biti između 316.000 i 558.800 tona. Godine 2020. svjetska proizvodnja litija iznosila je 82.000 tona, od kojih je samo 50 posto dovoljne čistoće kako bi se koristilo za proizvodnju baterija. Problem je i u tome što je industrija litija uglavnom utemeljena u samo četiri svjetske države - Australiji, Čileu, Kini i Argentini. Portugal, kao jedina europska zemlja, sudjeluje u svjetskoj proizvodnji sa svega 1 posto. Upravo u tome svoju bi priliku mogla vidjeti BiH. Naime, ova zemlja izrazito je bogata litijem, donosi portal Večernjeg lista BiH. Procjene stručnjaka upućuju na to da BiH i Srbija imaju 10 posto svjetskih rezervi litija, međutim, do otvaranja rudnika i rudarenja u našoj zemlji nikada nije došlo.

Istraživanje litija

Najozbiljnije namjere za to do sada je pokazao slovenski poduzetnik Andrej Rautner koji je osnovao tvrtku za istraživanje litija u BiH te uložio 11,8 milijuna KM. Cilj mu je pokušati otvoriti rudnik, naravno, ako za to dobije koncesiju. Mještani mjesne zajednice Suvo Polje kod Bijeljine tvrde kako litija pod zemljom itekako ima, međutim, Grad Bijeljina nije htio dati odobrenje za izvođenje detaljnih geoloških istraživanja litija i bora bijeljinskoj tvrtki Rodon jer ne postoji dovoljno informacija ni odgovarajući pravni temelj za izdavanje tražene suglasnosti. Istraživanja su pak odobrena u Ugljeviku i Loparama. Najviše lokacija s litijem, prema Ministarstvu energetike i rudarstva RS-a, nalazi se na području Zvornika. Riječ je o lokacijama Pilica, Grbavci i Kozluk, na kojima su odobrena istraživanja, ne samo litija već i bora, natrija, stroncija i kalija. Na lokaciji Kamenica, osim litija, moguća su nalazišta rubidija, titanija i nikla. Ta sela nalaze se tridesetak kilometara od Loznice u Srbiji, gdje Rio Tinto planira izgradnju rudnika litija. Kemal Gutić, dekan Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta u Tuzli, još je prije tri godine, kada se aktualiziralo ovo pitanje, kazao kako litija ima u cijeloj BiH. - Riječ je o nalazištima ne samo u Podrinju nego i cijeloj BiH. Fridrih Kacer, jedan od najznačajnijih geologa u BiH još u vrijeme Austro-Ugarske, rekao je: "BiH je zemlja iznimno bogata rudama i mineralima".

Geološka kartiranja

Kada je u pitanju litij, ima ga i na području Domaljevca, Šamca, u dijelu središnje Bosne - kazao je tom prilikom Gutić. Podsjetio je na činjenicu da tuzlanski fakultet još od 60-ih godina prošloga stoljeća radi geološka kartiranja kompletne BiH. - Posjedujemo sve podatke. Znamo da su za litij u Podrinju zainteresirane neke njemačke kompanije - kaže Gutić. Komentirao je i kako istraživanje litija zahtijeva mnogo priprema, elaborata, studija ekonomske isplativosti, kao i suglasnost ekološke zajednice. Proizvodni proces treba biti ekonomski opravdan. Mnogi poduzetnici zainteresirani za eksploataciju litija, nakon informiranja o tome što je sve potrebno za eksploataciju, odustanu od ulaganja. Mnogo je izvjesnije da će se u eventualno rudarenje upustiti tvrtke iz inozemstva, kao što je to slučaj s rudnikom cinka, barita i olova u Varešu, gdje se s iskopima počinje već u ovoj godini.

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru, Instagramu ili Youtube-u