Prema zaključcima izvedenim u proljetnom krugu makroekonomskih projekcija koji je izradila Centralna banka BiH, nagli rast cijena nafte i plina doveo je do jačanja inflatornih pritisaka.
Novi poremećaji na globalnom tržištu koji su kulminirali stanjem na Bliskom istoku, uz posljedično generiran rast cijena energenata, a time i usluga, doveo je u situaciju BiH da će ovu godinu, sudeći prema projekcijama analitičara, ostvariti skroman ekonomski rast uz pad investicija, ali i značajan rast inflacijskih pritisaka, piše portal Večernjeg lista BiH. Ništa neočekivano rekli bi cinici onoga trenutka kada je započeo novi rat na Bliskom istoku, no, regionalni sukob bacio je sjenu na globalnu gospodarsku pozornicu, spustivši zavjesu pred očima optimista usmjerenih na 2026. kao godinu oporavka od inflacije. Od toga očito ništa. Prema zaključcima izvedenim u proljetnom krugu makroekonomskih projekcija koji je izradila Centralna banka BiH, nagli rast cijena nafte i plina doveo je do jačanja inflatornih pritisaka i slabljenja ekonomske aktivnosti na globalnoj razini.
Usporavanje rasta BDP-a
U skladu s tim, CBBiH je u ovom krugu revidirala projekcije ključnih makroekonomskih indikatora. Očekuju usporavanje realnog rasta BDP-a do razini od 1,9% u 2026. godini, nakon ostvarenog rasta od 2,1% u 2025. godini. Ovo je značajno manje u odnosu na raniju projekciju koja je govorila kako će nam BDP rasti solidnih 3,3 posto. Slabiji izgledi za rast u 2026. godini uglavnom proizlaze iz usporavanja domaće i vanjske potražnje, uz izraženu neizvjesnost u međunarodnom okruženju. Osobna potrošnja, kao najveća komponenta BDP-a, nastavlja rasti umjerenijim intenzitetom, pri čemu se njen realni rast procjenjuje na 2,2% u 2026. godini, no i to je manje u odnosu na prethodni krug kada je ista projicirana na 2,9 posto.
Iako nominalne plaće i dalje rastu, visoki troškovi života, te i dalje prisutni inflatorni pritisci ograničavaju rast raspoloživog dohotka i kupovne moći stanovništva. Posljedično, domaća potrošnja ostaje relativno prigušena, donosi Vecernji.ba.
-Kretanja investicija i dalje su pod utjecajem promjena u zalihama, ali i pojačane neizvjesnosti koja utječe na investicijske odluke privatnog sektora. U skladu s tim, projiciramo vrlo skroman rast investicija od 2,1% u 2026. godini, a nakon toga postupan rast do kraja projekcijskog razdoblja, navodi se u izvješću Centralne banke BiH. Ovo je značajno niže u odnosu na jesenske projekcije koje su govorile kako su investicije u ovoj godini trebale imati rast od respektabilnih 4,1 posto.
Udar na novčanike
I dok svi elementi ekonomskog života doživljavaju pad, raste onaj najomraženiji s najizraženijih udarom na kućne proračune obitelji.
Eskalacija sukoba dovela je do izražene volatilnosti na globalnim energetskim tržištima, rasta cijena nafte i prirodnog plina, kao i povećane neizvjesnosti na međunarodnim tržištima. Rast cijena energenata na svjetskom tržištu ubrzo se prelio na rast maloprodajnih cijena naftnih derivata na domaćem tržištu, što se dalje reflektira i na ostale robe i usluge. Ukupna inflacija u BiH, mjerena indeksom potrošačkih cijena, već u ožujku 2026. godine iznosila je 5,1%. U skladu s tim kretanjima, projekcije inflacije za 2026. godinu revidirana je naviše, do razine od 4,7%, a trebala je biti svega 2,8 posto...
