Mnoge dezinformacije kruže vodećim nutricionističkim krugovima. Mnoge od njih ne samo da vam neće pomoći, nego čine više štete nego koristi, a evo nekih od najgorih.
Jaja su nezdrava
S ovom su neistinom nutricionisti napravili puno štete. Naime, uspjeli su demonizirati izuzetno zdravu namirnicu koja sadrži veliku količinu kolesterola, pa se smatralo da povećava rizik od srčanih bolesti.
No nedavno je dokazano da kolesterol u prehrani ne utječe na povećanje kolesterola u krvi. Dapače, jaja su puna dobrog kolesterola i nimalo ne utječu na srčane probleme. Uz to, ona su namirnica bogata hranjivim tvarima, te sadrže jedinstvenu vrstu antioksidansa koji čuvaju vid. Na kraju, lakše ćete smršavjeti ako doručkujete jaja nego pecivo iz obližnje pekarne.
Zasićene masti su loše za zdravlje
Prije nekoliko deseteljeća odlučeno je da je okidač epidemije srčanih bolesti jedenje previše masti, pogotovo zasićenih masti. To se baziralo ne nekoliko površno odrađenih istraživanja i političkim odlukama koje su se pokazale izrazito lošima.
2010. godine objavljen je rad kojim je obuhvaćeno 21 istraživanje, a koji je dokazao da nema apsolutno nikakve poveznice između zasićenih masti i srčanih bolesti. Dapače, konzumiranje zasićenih masti povećava razinu dobog kolesterola u krvi. Dakle, nemojte se bojati mesa, kokosovog ulja, sira i maslaca.
Svi bi trebali jesti žitarice
Ideja da bi ljudi trebali bazirati svoju prehranu na žitaricama nikad nije pretjerano 'držala vodu'. Poljoprivredna revolucija dogodila se rano u evolucijskoj povijesti, a naši geni se nisu značajno promijenili u međuvremenu. Žitarice nisu baš bogate hranjivim sastojcima, pogotovo u usporedbi s drugim namirnicama, kao primjerice povrće. Također su bogate fitinskom kiselinom koja veže bitne minerale u crijevima i sprječava ih da se apsorbiraju.
Žitarica koju najčešće konzumiraju Zapadnjaci je pšenica - koja se sve češće razotkriva kao razlog brojnih zdravstvenih problema, od blagih do ozbiljnih. Dovoljno je reći da sve više ljudi pokazuje znakove preosjetljivosti na gluten - protein iz pšenice.
Konzumiranje previše bjelančevina loše će djelovati na vaše kosti i bubrege
Prehrana bogata bjelančevinama bila je često optuživana za nastanak osteoporoze i bubrežne bolesti. I iako je činjenica da se konzumiranjem bjelančevina kratkoročno povećava izlučivanje kalcija iz kostiju, dugoročna istraživanja pokazala su suprotan učinak.
Naime dugoročnom konzumacijom bjelančevine pomažu u jačanju i zdravlju kostiju i smanjuju rizik od fraktura. Uz to, istraživanja nisu pokazala nikakvu pojavu visoke razine bjelančevina kod ljudi koji su bubrežni bolesnici. Kod njih su glavni rizici zatajenja bubrega dijabetes i visok krvni tlak.
Namirnice s malo masti su najbolji odabir
Znate li kakvog je okusa normalna hrana nakon što se iz nje odstrani sva masnoća? E pa, ima okus po stiroporu. A to nitko ne bi želio jesti. S obzirom da i proizvođači hrane to znaju, oni dodaju različite druge stvari kako bi nadomjestili nedostatak masti. Pa najčešće dodaju šećer, tj. umjetne zaslađivače koji su povezani s pretilošću, dijabetesom, metaboličkim sindromom, srčanim bolestima, prijevremenim porodom i depresijom. I na kraju imate nezdraviju namirnicu nego da ste pojeli njezinu punomasnu verziju.
Tijekom dana biste trebali pojesti više manjih obroka
Ideja iza ovoga jest da biste trebali jesti češće, manje obroke, kako biste metabolizam održavali u stanju pripravnosti i rada. No neki tvrde da je to mit koji nema nikakvog smisla. Naime, činjenica je da jedenjem malo ubrzavate metabolizam (dok probavljate obrok), no količina pojedene hrane određuje koliko će energije biti potrošeno, a ne broj obroka.
Ovaj način razmišljanja je testiran više puta i kontrolirane studije, u kojima bi jedna grupa jela puno malih obroka, dok bi istu količinu druga skupina pojela u manjem broju obroka, pokazale su da ne postoji apsolutno nikakva razlika između dvije grupe. Ne samo da je za većinu ljudi ovaj način jedenja besmislen, nego može biti i štetan, jer za naše tijelo nije prirodno da je konstantno sito. U prirodi smo povremeno postili, te nismo ni blizu jeli toliko često kao danas.
Kad neko vrijeme ne jedete, u tijelu se događa stanični proces putem kojeg se iz stanica izbacuju štetne tvari, što znači da je post itekako zdrav.
Ugljikohidrati bi trebali biti vaš najveći izvor kalorija
U svijetu prevladava mišljenje da bi svi trebali jesti prehranu s malim udjelom masnoća, te da bi ugljikohidrati trebali zauzimati 50-60 posto svih unesenih kalorija. Ova vrst prehrane sadrži mnoštvo žitarica i šećera, te malu količinu masne hrane kao što su meso i jaja. Iako za neke osobe ovakva dijeta može savršeno funkcionirati, to će najčešće biti oni koji su prirodno vitke građe.
No za one sklonije debljanju, koji imaju metabolički sindrom ili dijabetes, ova količina ugljikohidrata mogla bi se pokazati prilično opasnom. I to je proučavano detaljno.
Sjemenke bogate s omega-6 i biljna ulja su dobra za vas
Polinezasićene masti se smatraju zdravima jer je nekoliko istraživanja pokazalo da smanjuju rizik od srčanih bolesti. No postoje mnoge vrste polinezaisćenih masti i nisu sve iste. Najbitnije je da postoje omega-3 i omega-6 masne kiseline. I dok omega-3 djeluju protuupalno i smanjuju rizik od pojave mnogih bolesti povezanih s upalnim procesima, ljudi u stvari trebaju unositi omega-3 i omega-6 kiseline u određenom omjeru u organizam. Ako ima pak previše omega-6 kiselina, to može uzrokovati probleme.
Danas ljudi najviše omega-6 kiselina unose u tijelu u obliku soje, kukuruza, i ulja suncokreta. Tijekom evolucije, nikad pak nisu imali pristup takvom obilju omega-6 masti, jer ih je neprirodno unositi u tolikoj količini. Štoviše, one povećavaju rizik od srčanih bolesti.
Prehrana s malo ugljikohidrata je opasna
Iako ovakva vrst prehrane može biti potencijalni lijek za mnoge učestale zdravstvene tegobe zapadne civilizacije, nije svemoguća i neće pomoći baš svima. No prehrana s malo ugljikohidrata (kakvu su demonizirali nutricionisti i mediji) dokazano je smanjila tjelesne masti, i to puno više nego prehrana sa smanjenim unosom masti. Smanjila je značajno krvni tlak i šećer u krvi (istodobno poboljšavajući simptome dijabetesa). Povećala je razinu dobrog kolesterola, te smanjila onu lošega, a i lako se pridržavati ovakvog načina prehrane.
Šećer je nezdrav jer sadrži prazne kalorije
Široko je prošireno vjerovanje da je šećer loš za zdravlje zato što sadrži prazne kalorije. To je istina, on sadrži puno kalorija bez nužnih hranjivih tvari. No to je samo mali dio. Šećer, prvenstveno zbog visokog udjela fruktoze, utječe na metabolizam na način da se počnemo ubrzano debljati i da obolimo od metaboličke bolesti. Fruktoza se zatim metabolizira u jetri i pretvara u masti koje putuju do krvi, što povećava kolesterol i trigliceride.
Šećer uz to stvara osjetljivost na hormone inzulin i leptin, što potiče pretilost, metabolički sindrom i dijabetes.
Namirnice bogate mastima će vas udebljati
Nekako je intuitivno vjerovanje da ćemo se konzumiranjem masnoća i sami udebljati. Sve ono što se nakuplja ispod naše kože i zbog čega djelujemo mekano i pufasto su masti. Dakle, možete vjerovati da ćete se odricanjem jedenja masti odreći i potkožnih masti. No to nije tako jednostavno.
Unatoč tome što masti imaju više kalorija po gramu do ugljikohidrata ili bjelančevina, ljudi se ne debljaju od njih. Naime sve je stvar konteksta i ovisi u kojim kombinacijama unosite u tijelo masti, jer će, primjerice obrok bogat mastima i ugljikohidratima djelovati debljajuće, dok će obrok bogat mastima, no siromašan ugljikohidratima uzrokovati gubitak tjelesnih masti, i to itekoliko više od one prehrane koja ima mali udio masti.
Net.hr
