U zadnje su vrijeme na društvenim mrežama popularna svjedočanstva raznih uspješnih ljudi poput sportaša, direktora i javnih osoba koje rano buđenje smatraju ključnim za svoju produktivnost.
Direktor Applea Tim Cook, Kris Jenner, Jennifer Aniston i Kate Hudson su samo neke od njih.
U prilog popularnosti tog trenda govori činjenica da su neki od najkorištenijih hashtagova na Tik Toku vezani uz brigu o sebi, produktivnost i jutarnju rutinu, kao i brojni primjeri objava pod nazivom “5 do 9 prije 9 do 17” koji su prikupili veliku pažnju na internetu općenito, piše Centar Zdravlja.
No, je li tako rano ustajanje zaista zdravo i postoje li znanstveni temelji koji to podupiru? Koliko rano je prerano za ustajanje? Saznajte više u nastavku.
Je li zdravo biti ranoranilac?
Pobornici ove prakse smatraju da ako dovoljno rano ustanete iz kreveta, možete obaviti puno zadataka dok se ostatak ljudi još nije niti probudio. Ali je li to zaista zdravije od ustajanja nekoliko sati kasnije, pitanje je koje znanost još nije sasvim razjasnila.
Istraživanja sugeriraju da bi ranoranioci mogli biti aktivniji u usporedbi s noćnim pticama, iako druga istraživanja nisu otkrila nikakvu razliku u prehrambenim navikama između njih dvoje.
I dok je ranija studija otkrila da su ranoranioci sretniji u usporedbi s noćnim pticama, novija studija sugerira da ta pozitivnost možda više proizlazi iz činjenice da su ranoranioci skloniji biti religiozniji. Drugim riječima, rano buđenje ne podiže raspoloženje.
Druga nedavna studija pokazala je da su ljudi koji za sebe kažu da su “večernji” kronotip bili izloženi većem riziku od dijabetesa tipa 2 u usporedbi s ljudima koji su tvrdili da su “jutarnji” kronotip.
No, večernji kronotip također pokazao sklonost manje zdravom načinu života i faktorima ponašanja za koje se zna da doprinose riziku od dijabetesa.
Ipak, ranoranioci možda imaju još jednu zajedničku stvar – samodisciplinu. To je karakteristika koja nekoga može učiniti uspješnim u školi, na poslu i u sportu, na primjer, kao i učiniti boljim u dosljednom pridržavanju rasporeda spavanja i buđenja.
Je li moguće buditi se prerano?
Naravno da je. Najvažnije je da dovoljno spavate. Zapravo, većina odraslih bi trebala spavati između sedam i osam sati svaku noć i noćni san nikada ne bi trebao biti žrtvom jutarnje rutine.
To znači da ako se budite tako rano da vam nedostaje sna, budite se prerano. Dakle, ako se želite probuditi u 6 ujutro, znači da biste trebali zaspati između 22 i 23 sata kako biste se dovoljno naspavali. Ako ipak ciljate probuditi se nešto ranije, na primjer u 4 ujutro, trebali biste spavati već između 20 i 21 sat.
Jako rano buđenje zahtijeva i jako ran odlazak na spavanje, što je mnogima teško zbog drugih životnih okolnosti. Uz to, još jedan problem predstavlja i prakticiranje ranog buđenja samo tijekom radnih dana, dok tijekom vikenda neki ostaju budni duže i bude se kasnije.
Sve to bi moglo narušiti optimalan cirkadijalni ritam i zato je najbolja preporuka uskladiti vrijeme buđenja načinu života i pripaziti da spavate dovoljan broj sati svake noći.
