Najnovija istraživanja pokazuju da gljivične bolesti uzrokuju stotine tisuća smrtnih slučajeva godišnje, te postaju najveći novi ubojica u svijetu.
Profesorica Rosemary Barnes upozorila je da iako većina ljudi pri spomenu gljivičnih oboljenja pomisli na gljivičnu infekciju na noktima na nogama, stvari i nisu tako bezopasne. "Iako gljivične infekcije mogu biti iritantne i neprivlačne, gljivice mogu učiniti puno više. Uz to, one uništavaju trećinu svih jestivih plodova."
Znanstvenici su identificirali više od dva milijuna vrsta gljivica, s tim da se pretpostavlja da su oni najraznolikiji i najprilagodljiviji živi organizmi, stariji od ljudske vrste nekoliko stotina milijuna godina.
Iako je većina gljivičnih infekcija prilično trivijalna, neke opasnije, invazivne zaraze oko dva i pol milijuna ljudi diljem svijeta. Takve je vrste teško liječiti i mogu čak i unakazati oboljele. A stručnjaci upozoravaju i da gljivice ubijaju više ljudi diljem svijeta nego tuberkuloza i malarija, s tim da smrt obično slijedi nakon težih dišnih bolesti i infekcija u krvi.
Druge vrste utječu na usjeve, pa milijarde kilograma hrane završi u smeću, čime one utječu i na globalno siromaštvo.
Poplave prošle godine nimalo ne doprinose cjelokupnoj situaciji, nego stvaraju plodno tlo za razvoj plijesni koja je povezana za astmom, rinitisom i drugim dišnim tegobama.
Inače, najsmrtonosnije gljivice su kandida, kod koje je smrtnost 30 do 49 posto, kriptokokni meningitis kod kojeg je smrtnost 70 posto, aspergiloza od koje umire 50 do 90 posto osoba smanjenog imuniteta, histoplazmoza koja je kod 30 posto slučajeva kroničnih oboljenja smrtonosna i gljivice pneumocystis koje uzrokuju upalu pluća, a koje se u 15 do 20 posto slučajeva pokazuju smrtonosnima.
Net.hr
