Dok hladniji dani donose osjećaj ugode, vaša spavaća soba mogla bi postati leglo nevidljivih prijetnji.
Od grinja i mrtvih stanica kože do nevidljivih bakterija i gljivica, vaš krevet brzo može postati igralište za sve što je nehigijenski, osim ako ne održavate pravilnu rutinu čišćenja. Istraživanja pokazuju da prosječna osoba mijenja posteljinu tek svaka 24 dana, što je daleko ispod preporuke stručnjaka. Naše posteljine i kreveti zapravo su mikro-okoliš svega s čime dođemo u kontakt tijekom dana. U njima se mogu nastaniti bakterije, kvasci, zagađivači, ali i grinje, alergeni te opasnosti koje donose kućni ljubimci.
Svake noći, tijelo odbaci oko 15 milijuna stanica kože, koje se nakupljaju u posteljini i madracu, postajući nepresušna gozba za grinje. Procjenjuje se da se u korištenom madracu može nalaziti između 100.000 i nevjerojatnih 10 milijuna ovih mikroskopskih stvorenja. Tijekom noćnog okretanja, uznemirujete te kolonije, šaljući njihov otpad i čestice u zrak koji udišete, što može izazvati alergije, pogoršati astmu i dovesti do kronične upale dišnih putova.
Jedna je studija otkrila da jastučnice mogu sadržavati i do 17.000 puta više bakterija od daske za WC školjku. Uz to, jastuk, posebno onaj stariji, može ugostiti do 16 različitih vrsta gljivica, što može pogoršati alergije, kožna stanja, pa čak i respiratorne probleme. Ako tome dodamo da tijekom godine u madrac i posteljinu upijemo gotovo 100 litara znoja, postaje jasno da stvaramo savršeno vlažno i toplo okruženje za bujanje mikroorganizama.
Iako bi se moglo pomisliti da znojne ljetne noći zahtijevaju češće pranje, stručnjaci upozoravaju da su upravo vlažniji jesenski mjeseci posebno rizični. Povećana vlaga u zraku otežava sušenje posteljine i stvara idealne uvjete za razmnožavanje grinja, gljivica i plijesni. Vlaga zarobljena u madracu, pogotovo u onima od memorijske pjene, može postati skriveno žarište plijesni koja otpušta spore u zrak koji dišete. Dermatologinja dr. Mona Sadeghpour s Instituta SkinMed objašnjava da naši kreveti postaju odraz svega s čime smo bili u kontaktu. Mrtve stanice kože, kojih se u životnom vijeku madraca nakupi i do 1.5 kilograma, hrana su za grinje, čest uzrok alergijskih simptoma i pogoršanja ekcema. Zbog toga je važno shvatiti da se prijetnja ne krije samo u vidljivoj prljavštini, već u složenom ekosustavu koji se razvija u našem krevetu.
Dodatni problem tijekom jeseni i zime predstavljaju i naše promijenjene navike. Niže temperature i manje znojenja neke ljude navode na rjeđe tuširanje, što znači da više ulja, prljavštine i mrtvih stanica kože prenosimo u krevet. Također, suh zimski zrak može uzrokovati pogoršanje kožnih stanja poput ekcema i psorijaze, što dovodi do pojačanog ljuštenja kože.
Osnovno pravilo kojeg se većina stručnjaka drži jest pranje posteljine jednom tjedno. Međutim, u vlažnim jesenskim mjesecima, ako ste bolesni, patite od alergija, imate osjetljivu kožu ili kućni ljubimci spavaju s vama, tu bi učestalost trebalo povećati na svaka 3 do 5 dana. Ključno je prati posteljinu u vrućoj vodi, na temperaturi od najmanje 60°C, jer hladnija voda neće učinkovito uništiti grinje i bakterije. Nakon pranja, posteljinu je nužno potpuno osušiti jer vlažne plahte mogu potaknuti novi rast bakterija i plijesni u samo nekoliko sati. Dobar trik je ostaviti krevet nepospremljen nekoliko sati nakon buđenja kako bi se vlaga, koja se nakupila tijekom noći, brže isparila.
Prevencija plijesni i održavanje zdrave atmosfere u domu nadilazi samo pranje posteljine. Najvažniji korak je kontrola vlage. Razinu vlage u spavaćoj sobi trebalo bi održavati ispod 50 %, što se može pratiti pomoću jeftinog higrometra. Redovito prozračujte sve prostorije, a posebno spavaću sobu, kupaonicu nakon tuširanja i kuhinju tijekom kuhanja. Izbjegavajte sušenje rublja u zatvorenom prostoru jer to značajno povećava vlagu u zraku. U prostorijama s visokom vlagom, odvlaživači zraka mogu biti iznimno korisni. Također, održavajte uravnoteženu sobnu temperaturu, po mogućnosti ne višu od 20°C u spavaćoj sobi, i osigurajte dobru izolaciju oko prozora i vrata kako biste spriječili prodor vlage.
Kvaliteta zraka u spavaćoj sobi ključna je za zdravlje. Istraživanja Agencije za zaštitu okoliša (EPA) pokazuju da zrak u zatvorenom prostoru može biti i do pet puta zagađeniji od vanjskog. Nered i gomilanje stvari ometaju pravilnu cirkulaciju zraka, stvarajući ustajale džepove u kojima se koncentriraju prašina, alergeni i zagađivači. Redovito usisavajte podove, tepihe, pa čak i sam madrac kako biste uklonili spore plijesni i prašinu. U gradskim područjima gdje je vanjski zrak često zagađen, pročišćivači zraka s HEPA filterima mogu značajno poboljšati kvalitetu zraka koji udišete tijekom spavanja. Na kraju, ne zaboravite na životni vijek svojih jastuka i madraca. Ako je vaš jastuk stariji od dvije godine, vrijeme je za zamjenu. Značajan dio njegove težine mogli bi činiti mrtva koža, ulja i otpad grinja – stvari koje definitivno ne želite blizu svog lica. Madrace bi trebalo mijenjati svakih osam godina.
