U samo pet godina, između 2018. i 2023., više od 40% antibiotika izgubilo je učinkovitost protiv uobičajenih infekcija krvi, crijeva, mokraćnog sustava i spolno prenosivih bolesti.
Bolnice diljem svijeta suočavaju se s porastom bakterijskih infekcija otpornih na antibiotike, upozoravaju stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Prema najnovijem izvješću WHO-a o globalnom nadzoru antimikrobne rezistencije (AMR), temeljenom na podacima o više od 23 milijuna bakterijskih infekcija iz 104 zemlje, 2023. godine jedna od šest laboratorijski potvrđenih infekcija bila je otporna na liječenje antibiotikom. U samo pet godina, između 2018. i 2023., više od 40% antibiotika izgubilo je učinkovitost protiv uobičajenih infekcija krvi, crijeva, mokraćnog sustava i spolno prenosivih bolesti. Najveći problem je u zemljama s niskim i srednjim prihodima, gdje slabi zdravstveni sustavi otežavaju prevenciju i liječenje. U jugoistočnoj Aziji i istočnom Mediteranu svaka treća bakterijska infekcija bila je otporna na antibiotike, dok je u Africi otpornost zabilježena u svakoj petoj infekciji. "Ovi nalazi su duboko zabrinjavajući", izjavio je dr. Yvan Hutin, direktor odjela WHO-a za antimikrobnu rezistenciju. "Kako otpornost na antibiotike raste, ponestaje nam mogućnosti liječenja, posebno u zemljama s ograničenim pristupom dijagnostici i učinkovitim lijekovima", kazao je.
Stručnjaci posebno zabrinuti zbog gram-negativnih bakterija, poput Escherichia coli i Klebsiella pneumoniae, koje uzrokuju teške infekcije poput sepse, zatajenja organa i smrti. Prema izvješću, 40% sojeva E. coli i preko 55% sojeva K. pneumoniae otporno je na cefalosporine treće generacije, ključne lijekove za liječenje ovih infekcija, javlja Guardian. U afričkoj regiji otpornost na ove lijekove često prelazi 70%. Uz to, raste otpornost na antibiotike drugog izbora što dodatno sužava mogućnosti liječenja. Godine 2021. bakterijske infekcije uzrokovale su 7,7 milijuna smrtnih slučajeva diljem svijeta, od čega je 4,71 milijun povezano s otpornošću na lijekove, a 1,14 milijuna izravno pripisano AMR-u. Stručnjaci predviđaju da bi se broj smrtnih slučajeva mogao povećati za 70% do 2050. ako se ne poduzmu hitne mjere. "Infekcije otporne na lijekove dosegle su kritičnu prekretnicu", upozorava dr. Manica Balasegaram iz Globalnog partnerstva za istraživanje i razvoj antibiotika. "Ne samo da nam nedostaju novi antibiotici, već oni koji postoje često ne dopiru do ljudi kojima su najpotrebniji", dodaje. Balasegaram naglašava da razvoj novih lijekova mora biti usmjeren na infekcije s najvećim utjecajem na javno zdravlje.
Profesor Sanjib Bhakta s University Collegea u Londonu ističe potrebu za „prilagođenom globalnom akcijom“. Ključne mjere uključuju jačanje nadzora i dijagnostike, osiguravanje jednakog pristupa antibioticima uskog spektra, te ulaganje u interdisciplinarna istraživanja za razvoj novih terapija. Prevencija infekcija kroz čišću vodu, bolju sanitaciju, higijenu i cijepljenje također je od vitalnog značaja. Iako se dosad pažnja usmjeravala na prekomjernu upotrebu antibiotika, stručnjaci upozoravaju da to nije dovoljno. "Moramo ubrzati inovacije i osigurati odgovarajuću upotrebu novih antibiotika", kaže Balasegaram. Bez hitnih mjera, svijet se suočava s budućnošću u kojoj bi čak i uobičajene infekcije mogle postati smrtonosne.
