Prvi centar za deradikalizaciju mladih Francuza trebao bi početi s radom do ljeta, najavljuju vlasti u Parizu.
Centar za preodgoj radikalizirane mladosti, koja bi se mogla priključiti ISIL-u u Siriji, bit će smješten blizu mjesta Beaumont-en-Veron u središnjoj Francuskoj unatoč protivljenju tamošnjeg stanovništva i lokalne vlasti. Piše Slobodna Dalmacija.
Prema objavljenim informacijama, centar bi najprije primio oko 30 osoba u dobi od 18 do 20 godina, i to na dobrovoljnoj bazi. Za vrijeme deradikalizacije predviđena je mogućnost njihova rada u lokalnim poduzećima, što je izazvalo strah među tamošnjim građanima. Anonimni stanovnik za radio "Europe1" uznemireno je rekao kako "svi znamo što se dogodilo u Parizu, pa sutra i mi možemo biti na redu".
Danska već ima dobra iskustva s povratnicima s ratišta u Siriji i Iraku. Lučki grad Aarhus napravio je zaokret u smislu tretiranja mahom mladih ljudi u dobi od 16 i 28 godina, koji su iznenada otkrili "pravi islam". "The Washington Post" piše kako Aarhus tretira borce povratnike poput neuračunljive omladine, a ne kao osumnjičenike za terorizam.
U danskom gradu povratnicima tako osiguravaju besplatno psihološko savjetovanje dok ne pronađu posao ili se vrate na školovanje, a sve da bi umanjili broj regrutacija. Za protivnike je to kontroverzan projekt, dok pristaše navode kako bi Aarhus mogao biti model za druge zajednice u Europi koje ne znaju što bi s više tisuća povratnika s ratišta.
Peter Neumann, stručnjak za pitanja radikalizacije ljudi, za DW ukazuje na tri različite skupine povratnika. U prvu je uvrstio one koji su zaista opasni i žele poduzeti terorističke aktivnosti nakon povratka iz Sirije. Od tih osoba društvo se mora zaštititi, pa moraju biti pravno gonjeni i smješteni u zatvor. Postoje i osobe koje više nisu toliko ideološki motivirane, ali su kroz konflikt dosta traumatizirane.
Društvo se i od njih treba zaštititi, primjerice, psihijatrijskim liječenjem. U trećoj skupini je sve više razočaranih ljudi, čija su iskustva iz Sirije drukčija od onog što su zamišljali. Oni nakon povratka ne namjeravaju poduzimati terorističke aktivnosti. Za sigurnosne službe u svim europskim zemljama važno je razviti metode prepoznavanja tih skupina.
Od prof. dr. Anđelka Milardovića iz Instituta za europske i globalizacijske studije čujemo kako je deradikalizacija isto što i pokušaj sastavljanja programa nove socijalizacije.
Opasna ideologija
-To je zapravo pokušaj nove integracije te populacije u europska društva ako je riječ o ljudima koji su rođeni na Zapadu, a priključili su se radikalnim skupinama. Nova socijalizacija predviđa usađivanje vrijednosnih obrazaca koji će poništiti njihov radikalizam, odnosno utjecati na preobrazbu od radikalnih stavova prema normalnim stavovima. To je, dakle, koncept resocijalizacije u funkciji uključivanja.
Mislim da je bolje kada države imaju takve programe i to je trebalo odavno napraviti jer bi se u tom slučaju smanjio broj onih koji imaju radikalne stavove o islamu. Nije problem u islamu, kao što nije problem ni u kršćanstvu ili nekoj drugoj religiji. Problem je kada pripadnici nekih religijskih skupina krenu u radikalno tumačenje, pa to pretoče u političku ideologiju.
Onda to više nema veze s islamom ili bilo kojom drugom religijom, već je to politička ideologija, a markeri za fundamentalizam jesu: hermetički zatvoren svijet, dogmatska svijest, ekskluzivizam, bunkerski mentalitet, radikalna obrana dogme i monopol na istinu - naglasio je politolog.
Prema riječima našeg sugovornika, program deradikalizacije je model koji bi trebao dekomponirati, ublažiti ili otkloniti fundamentale stavove, opasne za ljude koji ih promiču, ali i njihovu okolinu.
- Kada je fundamentalizam opasan na razini akcije i kada se pretvara u nasilje, onda "to treba liječiti". Države trebaju ojačati te programe i, kako se to kaže, institucije trebaju raditi svoj posao. Treba sustavno raditi na tome te napraviti mrežu nacionalnih edukacijskih programa u svim članicama Europske unije. Trebali bi raditi vrlo slične, ako ne i iste programe, te uključiti što više te populacije kojoj je potrebna pomoć - zaključio je dr. Milardović.
