Ususret Uskrsu, posebno svečano, dostojanstveno i primjereno Velikom tjednu ove godine je bilo u crkvi Svetih Petra i Pavla na Gorici u Livnu.

Slavlje Velikog tjedna je započelo na Cvjetnicu, odnosno u nedjelju Muke Gospodnje. Po prvi puta, od kada djeluje, muku je pjevao zbor Franjevačkog samostana Gorica s fra Marijanom Karaulom u ulozi pisca i Matejom Kurkom koji je pjevao Isusa, te ostale soliste. Članovi zbora su tumačili svjetinu uz ravnanje voditeljice zbora profesorice Ilirije Popović Ljilje.

Misu na cvjetnu nedjelju je, uz koncelebriranje svećenika s Gorice, predvodio gvardijan fra Pere Kuliš. Posebno svečano je bilo na spomendan Isusove posljednje večere, na Veliki četvrtak. Obredima Velikoga petka vjernici okupljeni u crkvi Svetih Petra i Pavla prisjetili su se Isusove pregorke muke, a posebno nadahnutom homilijom, tumačenjem događaja na vjerski način, Isusovu muku vjernicima je približio karmelićanin, otac Viktor Grbeša. Isus nas poziva da se izložimo njegovoj ljubavi, kazao je u homiliji otac Grbeša i dodao: “Otvori svoje srce bliskosti sa mnom, izgradi sa mnom duboko i iskreno prijateljstvo da svakodnevno osjećaš moje potrebe i moju ljubav prema tebi - poručuje nam Isus“, kazao je otac Grbeša i dodao da je jedna suza za muku Isusovu vrjednija nego li tisuću opomena djeci, ženi, suprugu i drugima.

Vazmeno trodnevlje na Gorici završilo je danom tišine i molitve, zadržavanjem vjernika kod Gospodinova groba te Vazmenim bdijenjem, paljenjem ognja i unošenjem uskrsne svijeće kojoj je hvalospjev pjevao fra Marijan Karaula. Sa svijećom, s brojevima tekuće godine i simbolima koji označavaju Krista, početak i svršetak, vjernici su svjetlo Kristovo ponijeli u vlastite domove vjerujući u bolje i svjetlije sutra čestitajući jedni drugima, na koncu Vazmenog bdijenja, Isusovo uskrsnuće.

Misno slavlje je predvodio gvardijan fra Pere Kuliš. U nadahnutoj propovijedi fra Pere je kazao: „Kakav bi to užas bio na zemlji da je plan nasilja nad Isusom uspio u potpunosti odnosno da je Isus ostao u grobu. Uzalud bi bilo činiti dobro i pošteno i čestito živjeti“, kazao je fra Pere te dodao: „Ima toliko nedokučivih patnji i križeva. Toliko je onih bez nade i volje za životom. Brojni životi izgledaju kao prazni grobovi s teškim kamenjem očaja, samoće i razočaranja“, naglasio je pozvavši vjernike na zajedničku molitvu uskrslom Kristu da nas podigne iz naših grobova i bude nam svjetlo svijeta, ljubav i pouzdanje.

Goricom je na koncu odjekivalo pjevanje zbora „Kraljice neba raduj se“. Članice i članovi zbora su uložili veliki trud u pripremu za pjevanje na obredima i misnim slavljima te pjesmom molili. Upravo se uz ovaj zbor može kazati da tko pjeva dvaput moli. Ljubav prema crkvenim pjesmama, upornost i velika želja i volja biti dio nedjeljnih i misnih slavlja na livanjskoj Gorici učinila je da ovaj zbor djeluje dugi niz godina.

Osnovan je na inicijativu tadašnjeg gvardijana fra Marka Jukića. Mnogi su odlazili i dolazili, napose voditelji. Zbor je temelje stekao sa s. Anđom iz čijeg vremena vođenja zbora se pamte pjevanje Gospinog plača što se zadržalo i danas. Temelje rada i postojanja zbor je učvrstio pod ravnanjem novaka fra Emanuela, te pamti i nastupe u Tučepima, Međugorju, Banjaluci, Sarajevu... Nakon njega bilo je i drugih novaka Stjepana, Silvija, Nikole i ostalih. Nećemo pogriješiti ako kažemo da je baš ovaj zbor promijenio najviše zborovođa ne samo u livanjskom dekanatu nego i šire. Taman kad bi se stvorio jedan kontinuitet u radu voditelji bi, iz ovih ili onih razloga, morali napustiti zbor. Damir, Katarina, Melani…Bilo je nedjeljnih misa kada su pjevači znali i sami pjesmom uveličati misno slavlje bez voditelja. To ipak nimalo nije umanjilo volju dvadesetak stalnih, mahom članica i pokojeg muškog pjevača.

Dolazak nove voditeljice zbora profesorice Ilirije Popović Ljilje u Goričkom zboru je dočekan s velikim oduševljenjem i s molitvom da suradnja duže potraje. S Ljiljom se većina članova poznaje odavno, što iz svakodnevnim životnih susreta, što iz školskih dana budući je profesorica mnoge od članova zbora i podučavala u glazbi. Ono što je također bilo uobičajeno za ovaj zbor jest da su upravo oni domaćini svakom misnom slavlju osim u onim u „velike blagdane“. Tada bi pjevao, kako ga kolokvijalno zovu, veliki zbor, odnosno zbor župe Svih Svetih. To se, što zbog trenutačnih okolnosti, što zbog rada i truda u zadnje vrijeme, promijenilo te je zbor Franjevačkog samostana Gorica pjevanjem u susret ovogodišnjem Uskrsu, u Velikom tjednu, opravdao svoje postojanje.

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru, Instagramu ili Youtube-u

Komentari se objavljuju u realnom vremenu i Livno Online ne može se smatrati odgovornim za izreceno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.Ukoliko ne posjedujete email adresu u polje za email adresu upišite abc@abc.com