Bh. iseljeništvo, koje je samo u prošloj godini poslalo nešto više od tri milijarde maraka u domovinu, iznimno je vrijedan gospodarski se-gment ukupnih ekonomskih tokova u BiH pa, iako se očekivalo da će doznake padati zbog niza razloga, podaci iz prošle godine svjedoče o tomu kako su iseljenici i dalje široke ruke kada je riječ o pomoći svojoj rodbini, čime neizravno pomažu popraviti i ukupnu gospodarsku sliku bh. društva.

Doznake

Naime, podaci Centralne banke BiH upućuju na to da je iseljeništvo u prošloj godini poslalo nešto više od tri milijarde maraka, što je znatno više u odnosu na 2020. godinu, a razlike povećanja treba tražiti u nekoliko područja. Prvenstveno, povećan je broj stanovnika BiH koji su posljednjih nekoliko godina migrirali u neke od zemalja Europske unije, a koji su sada dovoljno ekonomski ojačani da mogu slati veće iznose svojim obiteljima u Bosni i Hercegovini. S druge strane, ekonomski oporavak nakon pandemije, a koji se reflektirao i na rast tržišnih ekonomija zemalja EU-a, doveo je i do povećanja stan darda dugogodišnjih bh. iseljenika koji sada mogu odvojiti i veći iznos sredstava koja će slati u domovinu. Istodobno, drugi veliki potencijal iseljeništva vidljiv je kroz povećanu potrošnju - od popravki automobila pa do kupnje različitih proizvoda. Iseljeništvo tijekom cijele godine i na taj način šalje značajna financijska sredstva u bh. ekonomske tokove nudeći gospodarstvu priliku za daljnji razvoj. Također, struka je jasna u ocjeni kako bi ključni dugoročni potencijal iseljeništva trebao biti posebno naglašen u domaćim okvirima. Riječ je o mogućnosti uvezivanja iseljenika s idejama, kontaktima, ali i kapitalom s poslovnom zajednicom unutar BiH. Piše Večernji list BiH.

Umrežavanje i stvaranje kontakata preduvjeti su i za moguće ulaganje u BiH, pri čemu je od iznimnog značaja imati kontakt točke unutar BiH preko kojih će se lakše dobiti potrebne informacije, ali i realizirati poslovna ideja. Druga ili treća generacija bosanskohercegovačkoga iseljeništva može biti velika prilika za razvoj gospodarstva u BiH, no prije toga tim ljudima potrebno je stvoriti preduvjete za investiranje u domovini, počevši od olakšavanja birokratskih prepreka pa do stvaranja mogućnosti za uvezivanje s domaćim gospodarstvenicima. Nadalje, iseljeništvo ima i bogatu mrežu kontakata s uspješnim biznismenima iz zemalja EU-a, a koji u potrazi za novim tržištima i proširivanjem poslovanja mogu iz prve ruke doznati što su to prednosti ulaganja u BiH, odnosno koje bi potrebe mogli zadovoljiti gradeći proizvodne pogone na tom prostoru.

Iznosi sredstava koje iseljeništvo ulaže u BiH tako bi se multiplicirali, a istodobno bi se stvorili i temelji za dugoročni opstanak te ostanak u brojnim lokalnim zajednicama. Nije nevažna ni činjenica da iseljeništvo u tom slučaju postaje i svojevrsni promotor potencijala BiH.

Povratnici i ulaganje

Unutar BiH već se realiziralo, odnosno realizira se niz projekata u kojima je prepoznato ulaganje iseljeništva, ali i ostvarivanje sinergije s nekima od uspješnih poduzetnika koji imaju potrebni kapital, kao i ideje kako pokrenuti lokalnu zajednicu. USAID-ov projekt “Diaspora Invest” pritom ima iznimno važnu ulogu u osiguranju veze i umrežavanju bh. dijaspore, za što su dokaz i pozitivne priče koje je moguće pronaći na njihovim mrežnim stranicama, a kroz koje se prepoznaje ne samo uspješno uvezivanje iseljenika i poslovne zajednice u BiH već i povratak osoba u mjesto podrijetla.