BiH se, po nekim podacima, nalazi među 20 najsiromašnijih zemalja. Prema ranijoj analizi o godišnjoj potrošnji u BiH po osobi, u našoj zemlji je oko 19,5% stanovništva ispod opće linije siromaštva, dok je više od 30% stanovnika neposredno iznad nje.
Dakle, riječ je o gotovo 50% stanovništva koje vrlo teško živi. Zbog velike inflacije broj ekstremno siromašnog stanovništva u posljednjih godinu dana još se više povećao, piše Večernji list BiH. Bez obzira na porazne statistike, država nema strategiju za pomoć siromašnima.
Zastrašujuće brojke
Inflacija je utjecala na pad životnog standarda građana BiH, a najviše na građane koji imaju minimalne dohotke, mirovine ili su nezaposleni i najveći dio troše na egzistencijalne proizvode. Potrošačka košarica približava se iznosu od 3000 maraka, tolike prihode imaju tek rijetki. S druge strane, povećavaju se redovi pred pučkim kuhinjama, sve više je gladnih u BiH. – Mi smo na osnovi analize koju je uradio Faruk Hadžić došli do podataka da je u 2020. godini uništena vrijednost hrane iznosila 126,6 milijuna KM. S druge strane, imamo podatak UN-a za koji možemo reći da se ne slaže s prethodnim, ali i jedan i drugi su šokantni, a to je da se godišnje u našoj zemlji uništi 140 tisuća tona hrane – kazala je Adnana Mahmutčehajić Čamdžić, direktorica unapređenja programa Pravni okvir za filantropiju, prilikom prezentacije inicijative koje imaju za cilj razvoj filantropije u Bosni i Hercegovini te ističe da je ovim analizama obuhvaćena samo hrana s polica trgovina koja je uništena zbog isteka roka trajanja ili zbog oštećene ambalaže, a zapravo je riječ o 400 tisuća tona hrane ako se računa bačena hrana iz kućanstava. Ako uzmemo u obzir da je jedan obrok oko 500 grama, to bi značilo da se u BiH s polica unište 767.123 obroka dnevno. S druge strane, u našoj zemlji ima 68 javnih narodnih kuhinja koje imaju oko 16.800 korisnika. Veliku količinu uništene hrane moglo bi se donirati kad bi država imala više sluha. Zakonska regulativa otežava proces doniranja. Kompanije na doniranu hranu moraju platiti 17% PDV-a. Oslobađanje donacija hrane od plaćanja PDV-a omogućilo bi da ta hrana bude donirana javnim kuhinjama koje se brinu o ugroženom stanovništvu. Sada je tvrtkama jeftinije uništiti hranu, što ih oslobađa plaćanja PDV-a, nego je donirati te na nju platiti PDV. Ukidanje PDV-a na donacije hrane donijelo bi višestruku korist za socijalno ugrožene kategorije, tvrtke - donatore, državu, ali i sve građane BiH. Ako bi hrana koju se sada uništava došla do onih kojima je potrebna, ni jedna osoba u BiH ne bi bila gladna. Došlo bi do smanjenja postotka osoba koje žive ispod linije siromaštva.
Država nema sluha
PDV na doniranu hranu ukinut je prije nekoliko godina u Hrvatskoj. Prema podacima državnih tijela, ukupna nabavna vrijednost donirane hrane bez PDV-a u 2020. iznosila je 19,278.809 kuna. Riječ je o povećanju od trećine u odnosu na 2019., kada su prijavljene donacije u vrijednosti od 12,991.467 kuna. Prodajna vrijednost donacija iznosila je 29,004.125 kuna bez PDV-a, što je značajno više u odnosu na 19,836.745 kuna, koliko je donirano u 2019. Ukupno je 85 tvrtki Poreznoj upravi prijavilo donacije. S obzirom na sve manju kupovnu moć građana BiH, za očekivati je i da sve više robe istek roka trajanja dočeka na policama trgovina i propadne, dok se, s druge strane, povećavaju redovi pred pučkim kuhinjama. Ukidanjem PDV-a na doniranu hranu tvrtkama u BiH više bi se isplatilo donirati hranu nego platiti troškove uništenja, što trenutačno nije slučaj.
