Brojna istraživanja ukazuju da je sudjelovanje građana u procesu donošenja odluka na lokalnom nivou u blagom ali stalnom porastu.
Činjenica je da u mnogim jedinicama lokalne samouprave, unatoč donošenju novih zakona, statuta, odluka i pravila, nisu postignuta značajna unaprijeđenja.
Uzrok postojećeg stanja vjerojatno leži u činjenici da je izostalo načelo javnosti i transparentnosti.
Mjesne zajednice su značajan mehanizam koji bi trebao povećati sudjelovanje građana u procesima donošenja odluka.
Iako je zabilježen napredak kod nekih općina, lokalne vlasti u Livnu uglavnom ne žele ili ne znaju kako pokrenuti ovaj proces. Ne održavaju redovite javne sjednice Gradskog vijeća, ne objavljuju rezultate svojih odluka, nisu dostupni svim građanima i ne zastupaju interese svih građana jednako.
Situacija je takva, s jedne strane imamo lokalne vlasti koje ne zastupaju interesa građana (lažno se predstavljamo kao Grad), a s druge strane imamo građane koji su neaktivni, neinformirani ili čekaju da netko treći riješi lokalne probleme.
Ovim prijedlogom želimo pristupiti osnivanju mreža mjesnih zajednica s lokalnim vlastima i potaknuti ih na aktivno sudjelovanje u procesima odlučivanja te povećati efikasnost rada lokalne samouprave.
Postoje brojne empirijske i teorijske potvrde koje dokazuju da je smanjenje uključenosti građana uvijek popraćeno neučinkovitim rezultatima društvenih institucija, padom kvalitete javnog života te nedostatkom uzajamnog povjerenja između uprave i građana.
Moderna zajednica ne bi trebala biti organizirana kao izolirana struktura nametnuta pojedincima. Ona bi trebala biti mehanizam jednostavan za uporabu, prilagođen individualnim očekivanjima i dostignućima pripadnika zajednice, naselja i obitelji. Zato su potrebni zajednički napori kako stanovnika tako i institucija u toj zajednici.
Lokalna samouprava bi trebala razumjeti kako je njezina uloga poduzimanje aktivnosti koje stvaraju povoljno okruženje da bi stanovnici bili aktivni na različite načine.
Razvoj sudjelovanja građana u lokalnoj samoupravi, kroz mjesne zajednice je bitan za lokalne vlasti ako žele obavljati svoj osnovni zadatak – ispuniti očekivanja birača.
Lokalne vlasti moraju imati viziju zajednice u budućnosti te strategiju kako ostvariti tu viziju. Planiranje budućnosti zajednice treba se provoditi u aktivnoj suradnji. Iako bi izabrani Gradonačelnik i vijećnici trebali prednjačiti i građani bi trebali imati priliku i biti poticani da aktivno sudjeluju u oblikovanju te vizije.
Ako nema te mogućnosti, građani neće osjećati tu viziju kao svoju vlastitu, pojedinci neće sebe vidjeti kao pripadnike zajednice te će zbog toga vjerojatno manje doprinositi (idejama ili financijski) razvoju te vizije i otići će u neke druge zemlje, gdje će se osjećati prihvaćenim i doprinosit će društvu koje je uređeno.
Iz razloga što je u Gradu Livnu zakonski definiran broj vijećnika (31 vijećnik), predlažemo da se formira 31 mjesna zajednica, tako da u narednim lokalnim izborima svaka mjesna zajednica ima mogućnost da izabere svog vijećnika, čime bi se najbolje rasporedila odgovornost ali i mogućnost rješavanja problema unutar lokalne samouprave.
G.O.HRS Livno
